Seminola
SEMINOLE, 1953., SAD, 87 min.
vestern

Ugledni američki redatelj vesterna klasičnog razdoblja, Budd Boetticher, već je 1953. realizirao film "Seminole".Boetticherov film odlikuje se raskošnom vizualnošću, jer je sjajno iskoristio autentične, egzotične floridske lokacije snimane u blistavom technicoloru, ali aduti su mu i vrlo kompaktna, pregledno izložena priča s nizom uzbudljivih situacija, te glumačke zvijezde. Mladi Rock Hudson izvrstan je u svojoj prvoj glavnoj ulozi, a još bolji je Anthony Quinn.



Florida, 1835, utvrda King. Poručnik Lance Caldwell izveden je pred vojni sud i optužen za ubojstvo i izdaju. Caldwell priča vlastitu priču o tome što se dogodilo. On se po završetku akademije West Point vratio na rodnu Floridu, gdje je upravo počeo sukob između bijelih doseljenika i domorodačkog indijanskog stanovništva, ponosnih Seminola predvođenih poglavicom Osceolom. Osceola je indijansko-bjelačkog porijekla, a njegovo bjelačko ime je John Powell. On i Caldwell prijatelji su iz mladosti, a tu je i mladenačka poručnikova ljubav Revere, koja se u međuvremenu zaljubila u Osceolu.

Caldwell shvati da je za sukob Seminola i doseljenika najodgovorniji zapovjednik utvrde King, major Degan... Seminole idu u red najosebujnijih sjevernoameričkih Indijanaca. Nastali su odvajanjem od južne grane naroda Creek, a u svoje su redove primali i pobunjene crne robove, koji su postali tzv. Crni Seminole. Specifične ikonografije, silno ponosni i ratnički sposobni, dugo i uspješno odupirali su se nasrtajima američke vlade i vojske da ih makne s njihove zemlje. Zapravo, veći dio seminolskih plemena pristao je na preseljenja s Floride na teritorij zapadno od Mississippija, ali odlučna manjina, unutar koje se istaknuo poglavica Osceola, po nekim istraživanjima dominantno bjelačkih korijena (nazivali su ga i Osceola - bijeli Indijanac), to je odbila.

Rat između Seminola i Amerikanaca trajao je godinama, a formalni mirovni sporazum nikad nije potpisan. Tako su Seminole ostali jedini Indijanci u povijesti na tlu Sjedinjenih Država koji službeno nisu kapitulirali. Štoviše, njihov slučaj je nakon Drugog svjetskog rata došao i pred Ujedinjene narode, a aktima s kraja 1950-ih i početkom 1960-ih američka vlada priznala je Seminolama suverenitet nad njihovim plemenskim teritorijem.