• Page 1 of 3
  • 1
  • 2
  • 3
  • »
Forum » -== General Forum Section ==- » Kultura - Culture [Regional, Foreign & International Languages] » Dogodilo se u Martu
Dogodilo se u Martu
bronzanica
21-06-2019, 8:46 AM
# 1
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 1. mart

1498 . Na putu ka Indiji, portugalski moreplovac Vasko da Gama iskrcao se, kao prvi Evropljanin, na obale današnje afričke države Mozambik.

1562 . Katolici su u Francuskoj masakrirali preko hiljadu hugenota (protestanata) tokom njihove molitve u Vasiju, što je bio početak dugotrajnih borbi i ratova, poznatih pod imenom "hugenotski ratovi", koji su uz prekide 36 godina razdirali Francusku.

1767 . Španski kralj Karlos III proterao je iz zemlje rimokatolički jezuitski red.

1809. Švedska je, kao prva zemlja u svetu, uspostavila ombudsmana, lice koje vrši nadzor nad radom organa uprave i javnih službi, a postavlja ga parlament. Prvi ombudsman bio je Lars Avgust Manerhajm.

1811. Egipatski vladar Mohamed Ali izvršio je pokolj nad mamelučkim vođama i time dokrajčio vlast mameluka u Egiptu. Mameluci, potomci ratnih zarobljenika koje su persijski i egipatski vladari uvrštavali u svoje vojske, pretežno telesnu gardu, zavladali su Egiptom 1250. kada su oborili dinastiju Ajbeka.

1815. Napoleon Bonaparta vratio se u Francusku sa ostrva Elba, gde je bio prognan nakon abdikacije u aprilu 1814. Ušavši trijumfalno u Pariz preuzeo je vlast u zemlji, čime je počelo razdoblje "sto dana", koje je okončano vojnim porazom kod Vaterloa. Posle druge abdikacije, 22. juna, predao se Englezima koji su ga internirali na ostrvo Sveta Jelena, gde je umro 5. maja 1821.

1872. - Jeloustoun je postao prvi svetski nacionalni park. Jeloustoun je prirodni botanički i zoološki vrt u SAD, najvećim delom u državi Vajoming, površine 8.963 kilometara kvadratnih, u kojem je zabranjen svaki lov i oštećenje prirode.

1878. - Pobedom Srbije završen je Drugi srpsko-turski rat. Prvi rat s Otomanskim carstvom 1876. i 1877. okončan je neuspehom Srbije, ali joj je drugi 1877. i 1878. doneo teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878. Ti ratovi bili su nastavak oslobodilačke borbe, a neposredan povod bio je ustanak Srba 1875. protiv turske vlasti u Bosni i Hercegovini.

1886. - Rođen je Oskar Kokoška, austrijski slikar, postimpresionist koji se približio ekspresionistima. U toku Drugog svetskog rata stvara velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Imao je znatnog uticaja na slikarstvo u Evropi.

1891. - Rođen je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedan je od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svetska rata radio je kao novinar. U Prvom svetskom ratu učestvovao je kao dobrovoljac, okupaciju zemlje u Drugom svetskom ratu proveo je u nemačkom zarobljeništvu, a od 1945. radio je u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pesničkog izraza i književnog jezika. Dela: zbirke pesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari sveta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u nemačkim 'oflazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "Nemačka u vrenju".

1896. Bosonogi ratnici abisinskog cara Menelika II potukli su italijanske trupe kod Adue, posle čega je Italija morala da prizna nezavisnost Abisinije (Etiopija). 

1912. - Albert Beri izveo je prvi skok sa padobranom iz aviona.

1919. - U Beogradu se sastao prvi jugoslovenski parlament - privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojem je bilo 296 poslanika postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani pre Prvog svetskog rata.

1932. Kidnapovan je 20-mesečni sin američkog pilota Čarlsa Lindberga, prvog pilota koji je preleteo Atlantik 1927. Beba je nađena mrtva u maju, a taj događaj je podstakao donošenje tzv. Lindbergovog zakona kojim je na području SAD za otmicu predviđena smrtna kazna.

1941. Bugarska je u Drugom svetskom ratu pristupila Trojnom paktu i dopustila nemačkim trupama da uđu u zemlju.

1943. Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu počelo da sistematski bombarduje evropske železničke sisteme na teritorijama pod kontrolom nacističke Nemačke.

1946. - Rođen je srpski general-pukovnik, pilot Ljubiša Veličković, jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO na Jugoslaviju 1999. Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne dužnosti u Ratnom vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani Jugoslovenske narodne armije i Vojske Jugoslavije i prvi je Srbin koji je leteo avionom "Mig 29". Bio je nastavnik letenja, komandant letačke eskadrile, puka i korpusa, sekretar Savezne direkcije za kontrolu letenja, načelnik Generalštabne škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i komandant RV i PVO VJ. S dužnosti komandanta RV i PVO smenjen je 1998. pod nedovoljno razjašnjenim okolnostima. U trenutku pogibije, prilikom obilaska jedinica na prvoj liniji odbrane otadžbine, obavljao je dužnost pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande za RV i PVO VJ.

1947. - Međunarodni monetarni fond počeo je sa radom.

1954. SAD su na pacifičkom ostrvu Bikini izvele prvu probu hidrogenske bombe.

1955. - Počela je sa radom ginekološko-akušerska klinika "Narodni front" u Beogradu, nakon što je izvršena rekonstrukcija bivšeg sanatorijuma "Živković" i susedne zgrade u ulici Narodnog fronta. Zgrade su adaptirane i opremljene, a bolnica je počela da radi sa 220 kreveta.

1958. - Umro je srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kamenorezački zanat učio je u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja dela stvorio u drvetu, s izvanrednim osećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je mnoštvo javnih spomenika, uključujući veliku grupu "Igrali se konji vrani" ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu "Umorni borac" na Kalemegdanu.

1959 . Kiparski vođa za nezavisnost od Velike Britanije arhiepiskop Makarios vratio se na Kipar sa Sejšelskih ostrva, gde su ga 1956. proterali Britanci. On je potom izdejstvovao pregovore na kojima su krajem godine Velika Britanija, Grčka i Turska postigle sporazum o nezavisnosti Kipra. Od 1960. do smrti 1977. Makarios je predsednik Republike Kipar.

1966. Posle tri i po meseca leta, "Venera 3", sovjetska kosmička sonda, srušila se na Veneru. Iako nije ispunila svoj zadatak - da izmeri atmosferu na Veneri, ona je postala prvi objekat koji je čovek napravio a koji je dotakao neku drugu planetu.

1970. - U Americi je zabranjen lov na kitove u komercijalne svrhe.

1977. - Američka banka daje ime VISA svojim kreditnim karticama.

1978. - Mrtvački sanduk Čarlija Čaplina ukraden je u Švajcarskoj.

1981. - Bobi Sends, član IRA, započeo je 65-dnevni štrajk glađu u zatvoru, nakon čega je umro.

1991. Na prvim slobodnim izborima u Albaniji, Albanska partija rada (komunisti) osvojila je 176 od 250 poslaničkih mesta i zadržala vlast, ali je predsednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj izbornoj jedinici.

1992. - Bosanski muslimani i Hrvati na referendumu su glasali za otcepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu su muslimani ispred srpske pravoslavne crkve pucali na srpske svatove, što je nagovestilo građanski rat u BiH. Istog dana, na referendumu u Crnoj Gori 63 odsto građana izjasnilo se za zajedničku državu sa Srbijom - Saveznu Republiku Jugoslaviju.

1992. Na referendumu u Crnoj Gori, na koji je izašlo 66,04 odsto birača, 95,94 odsto glasalo je za ostanak u Jugoslaviji. Referendum su bojkotovali Muslimani, Albanci i neke opozicione partije. Istovremeno bosanski Hrvati i Muslimani izjasnili su se na referendumu za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.

1997. Albanska vlada i predsednik Republike Sali Beriša podneli su ostavku pod pritiskom dvomesečnih nemira izazvanih krahom piramidalnih banaka u kojima je desetine hiljada Albanaca izgubilo ušteđevinu.

2001. Tužilaštvo Međunarodnog suda za ratne zločine podiglo je optužnice protiv više lica iz SR Jugoslavije zbog napada na Dubrovnik 1991.

2003. U Pakistanu je uhapšen Kalid Šeik Mohamed, jedan od osumnjičenih za organizovanje terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine.
bronzanica
21-06-2019, 5:57 PM
# 2
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 2. mart

- Danas je praznik Sveti velikomučenik Teodor Tiron. Tiron znači regrut. Tek što je sveti Teodor stigao u vojsku u puk marmaritski, u gradu Amasiji, počeo je strašan progon hrišćana pod carevima Maksimijanom i Maksiminom. Mladić nije hteo da krije da je hrišćanin, pa je žestoko kažnjen. Neki zločesti sudija naredi da ga strpaju u tamnicu i da tamnicu zapečate. Hteo je na taj način da ga umori glađu. U tamnici se Teodoru javi sam Hristos da ohrabri svoga mučenika i reče mu: "Ne boj se, Teodore, Ja sam sa tobom, ne uzimaj više zemaljske hrane i pića, jer ćeš biti u drugom životu, večnom i neprolaznom sa mnom na nebesima". U tamnici mladog mučenika tada se pojavilo mnoštvo anđela koji su svojim sjajem i belinom osvetlili tamnicu, a stražari su prestrašeni i u čudu sve ovo posmatrali. Malo zatim, sveti Teodor izveden je iz tamnice i mučen, a potom osuđen na smrt. Bacili su ga u oganj i u njemu on predade svoju dušu Gospodu 306. godine.

1459 - Rođen je holandski sveštenik Adrijan Floriszon - papa Adrijan VI od januara 1522, jedini Holanđanin poglavar rimokatoličke crkve u njenoj istoriji. Umro je u septembru 1523, ne uspevši da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.

1824 - Rođen je češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, čije delo predstavlja uspešnu sintezu folklornog i umetnički doteranog muzičkog izraza. Utemeljitelj je češkog nacionalnog izraza u muzici i osnivač češke opere ("Moja domovina", "Prodana nevesta", "Dalibor").

1836. - Teksas je proglasio svoju nezavisnost od Meksika i postao republika. Tek je 1845. godine prisajedinjen SAD kao savezna država.

1855 - Umro je ruski car Nikolaj I. Njegova autokratska imilitaristička vladavina od 1825. završena je porazom u Krimskom ratu (1853-56), nakon čega je Rusija izgubila pravo da drži flotu u Crnom moru i podiže tvrđave na njegovim obalama, deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama.

1855. - Aleksandar Romanov postao je ruski car. 

1915. - Starešina Vojne pošte u Baru Ivan Stojanović izveo je podvig nezabeležen u njegovoj profesiji: kad je srpska vojska u Prvom svetskom ratu počela povlačenje, priključio joj se, ponevši u džaku pakete zatečene u njegovoj pošti. Posle tegobnog pešačenja do grčkog ostrva Krf, predao je pakete, koji su potom uručeni adresantima. Za podvig je javno pohvaljen i postavljen za upravnika Vojne pošte Timočke divizije na Solunskom frontu.

1917 - Tokom Februarske revolucije u Rusiji, car Nikolaj II abdicirao je i formirana je privremena vlada Georgija Lvova. Car je potom zajedno s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a nakon što mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija carska porodica je premeštena u Jekaterinburg, gde je 1918. pogubljena.

1919 - U Moskvi je održan osnivački kongres Komunističke internacionale (Kominterna) kojem su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja. Kominterna je odigrala značajnu ulogu u odbrani SSSR-a, prve socijalističke zemlje, a mnogim partijama i pokretima pružila je ideološku, političku i materijalnu pomoć, da bi se u Staljinovo vreme pretvorila u centralističku organizaciju čije su članice bile obavezne da slede Staljinovu liniju.

1921. - Umro je crnogorski kralj, vojskovođa i pisac srpskog porekla Nikola I Petrović Njegoš, koji je vladao bezmalo šest decenija - kao knjaz od 1860. do 1910, a potom kao kralj do 1918. godine. Crna Gora je u tom periodu dvostruko uvećana i međunarodno priznata. Vladavina mu je bila ispunjena oslobodilačkim borbama i nastojanjima da očuva nezavisnost države, u čemu je tesno sarađivao sa Srbijom. Posle invazije austrougarskih trupa, u januaru 1916. napustio je Crnu Goru. Velika narodna skupština u Podgorici ga je 26. novembra 1918. zbacila s prestola i proglasila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji, o čemu je kao vatreni srpski nacionalista - da bi ironija tog istorijskog trenutka bila potpuna - sanjao celog života. Život je okončao kao izbeglica u Francuskoj. Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneseni su u otadžbinu u oktobru 1989. i sahranjeni u Cetinju. Pisao je pesme i drame, od kojih su najpoznatije drama u stihovima "Balkanska carica" i patriotska pesma "Onamo, 'namo".

1931 - Rođen je ruski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, poslednji predsednik SSSR, koji je posle preuzimanja vlasti 1985. otpočeo proces liberalnih reformi poznatih kao "glasnost" i "perestrojka". Okončao je razdoblje "hladnog rata" sa Zapadom i doprineo slomu komunizma u zemljama istočne Evrope.

1943 - Počela je bitka u Bizmarkovom moru u Drugom svetskom ratu u kojoj su saveznički avioni potopili 12 japanskih ratnih brodova, sprečivši ih da dopreme pojačanja na Novu Gvineju. Tokom bitke poginulo je oko 4.000 Japanaca.

1949 - Američki kapetan Džejms Galager spustio se u bazu Fort Vort u Teksasu, okončavši prvi let oko Zemlje bez spuštanja. On je za 94 časa i jedan minut avionom "B-50" preleteo 37.742 kilometra.

1949. - Postavljeno je prvo automatsko ulično osvetljenje, Nju Milford.

1951. - Prva NBA All-Star Game: Istok - Zapad 111:94, u Bostonu.

1956 - Francuska je priznala nezavisnost Maroka.

1962 - U Burmi je izvršen vojni udar pod vođstvom Ne Vin. Vojni režim okončan je na isti dan 1974, kada je stupio na snagu novi ustav, a Burma proglašena socijalističkom republikom s predsednikom Ne Vinom.

1962. - Vilt Čembrlen je u Heršiju, u utakmici protiv Njujorka, postavio rekord svih vremena, postigavši 100 poena na jednoj utakmici. Poređenja radi, maksimum Majkla Džordana je 69 poena u duelu sa Klivlendom 1990. godine, a naš rekorder je neprikosnoveni Radivoje Korać koji je postigao 99 poena za OKK u utakmici protiv švedskog Alvika 1965. godine. Inače, u Čembrlenovoj statistici interesantan je podatak da je 118 puta zabeležio više od 50 poena po utakmici.

1976. - Zabeležen je 50-milioniti posetilac Diznilenda.

1977. - Bet Dejvis postala je prva žena koja je dobila nagradu za životno delo.

1983. - Phillips i Sony predstavili su tehnologiju snimanja na kompakt disk.

1988 - Predsednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević,obraćajući se okupljenim Srbima sa Kosova ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, najavio je hapšenje albanskih lidera na Kosovu.

1993. - Izabrana je nova vlada Savezne Republike Jugoslavije sa Radojem Kontićem na čelu, a za ministra odbrane postavljen je civil Pavle Bulatović. Od 1860. tu dužnost su u Srbiji, Crnoj Gori i Jugoslaviji obavljali isključivo generali ili šef države.

1994 - U Vašingtonu su predsednik bošnjačke vlade Haris Silajdžić, predstavnik bosanskih Hrvata Krešimir Zubak i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Granić potpisali preliminarni sporazum o

spajanju hrvatskih i muslimanskih teritorija u Bosni u federaciju sedam etničkih kantona.

1996 - Teškim izbornim porazom Laburističke partije australijskog premijera Pola Kitinga, okončana je trinaestgodišnja vladavina laburista u Australiji.

1998 - Film "Titanik" postao je prvi film u svetu koji je ostvario prihod od milijardu dolara.

2000 - Britanske vlasti su dozvolile bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu da napusti London i ode u Čile, odbivši zahtev Španije za njegovu ektradiciju.

2003 - Francuski predsednik Žak Širak doputovao je u zvaničnu posetu Alžiru. To je prva poseta na najvišem nivou od kada je Alžir stekao nezavisnost od Francuske 1962. godine, posle osmogodišnjeg brutalnog rata.

2004 - U dva samoubilačka napada u Iraku na šiitske hramove tokom službe poginule su najmanje 143 osobe.

2008 - Za predsednika Rusije izabran je Dmitrij Medvedev, kandidat Jedinstvene Rusije, čiji je lider bivši predsednik Rusije u dva mandata Vladimir Putin.
bronzanica
21-06-2019, 5:58 PM
# 3
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 3. mart

1703 - Umro je engleski naučnik i pronalazač Robert Huk, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop, i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Postavio je osnovni zakon teorije elastičnosti ("Hukov zakon").

1707 - Umro je car Aurangzeb, najmlađi sin cara Džehana, poslednji veliki mogulski vladar Indije. Tokom njegove vladavine od 1658. Mogulsko carstvo je prošireno, ali oslabljeno progonima hinduizma i fanatičnim širenjem islama.

1808 - Francuske trupe pod komandom maršala Joakima Mire zauzele su Madrid.

1847. - Rođen je Aleksandar Grejam Bel, engleski fiziolog, učitelj govora gluvih. Pronašao je i usavršio telefon i patentirao ga u Bostonu 1876. godine. Taj prvi telefon nije imao izvora električne energije, već mikrofon magnetskog tipa. Osnivač je američkog preduzeća "Bell Telephone Co". Napisao je "Mehanizam govora". Umro je 1922. godine.

1853. - Rođen je Vinsent Van Gog, holandski i francuski slikar, jedan od najoriginalnijih i najtemperamentnijih modernih evropskih slikara. Njegova dela su ekspresivna, puna prodorne snage, građena na osnovu odnosa široko postavljenih bojenih ploha uznemirene frakture koja u svom kretanju prati oblik predmeta čvrstih kontura preko teme pejzaža, portreta i mrtve prirode. Odražavaju neposredna psihička stanja u širokoj skali raspoloženja. Karakteriše ih jaka ekspresivnost i emotivnost uopšte. Početni period Van Goga vezuje za realizam, ali nakon prelaska iz Holandije u Pariz, on rasvetljava paletu boja i uklapa se u impresionistički stil. Izvršio je veliki uticaj na modernu umetnost. Najčuvenija dela: "Doktor Gaše", "Slika moje sobe", "Suncokreti", "Žitno polje pod čempresima", autoportreti... Umro je 1890. godine.

1861 - Manifestom cara Aleksandra II ukinuto je kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno je feudalnog odnosa i dobilo pravo da trguje, da se bavi zanatima i svim poslovima u privredi.

1875 - U Pariskoj operi prvi put je izvedena Bizeova opera "Karmen".

1875. - Odigrana je prva zabeležena hokejaška utakmica.

1878. - U San Stefanu je sklopljen ugovor kojim je, diktatom Rusije Otomanskom carstvu, stvorena Velika Bugarska. Ugovorom je Rusiji pripala Besarabija, Srbiji su oduzeta i data Bugarskoj područja oko Vranja, Bele Palanke i Pirota, a Rumunija je dobila Dobrudžu. Ugovor je izazvao oštra reagovanja u Velikoj Britaniji, Austrougarskoj, Nemačkoj, Francuskoj i Italiji, a i u Rusiji je bilo negodovanja. Na najveći otpor naišao je u Srbiji, Crnog Gori i Grčkoj i izmenjen je Berlinskim mirovnim ugovorom u julu 1878. Berlinski kongres je odlučio da Bugarsku svede na nacionalne okvire, Srbiji su vraćene oduzete teritorije, a Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori priznata je nezavisnost.

1886. - Posle tromesečnog rata, Srbija i Bugarska zaključile su Bukureštanski mir. Neposredan povod rata bilo je pripajanje Bugarskoj Istočne Rumelije, tek oslobođene od turske vlasti. Slabije opremljena srpska vojska je odbijena i, posle poraza na Slivnici, Bugari su zauzeli Pirot. Rat nije doneo teritorijalne promene, ali je znatno oslabio poziciju kralja Milana Obrenovića. Najpre je prisiljen da prihvati liberalno-demokratski ustav, a 1889. da abdicira u korist sina Aleksandra.

1917. - Abdicirao je Nikolaj II, poslednji ruski car.

1918 - U Brest-Litovsku je potpisan mirovni ugovor Sovjetske Rusije, i Nemačke i njenih saveznika u Prvom svetskom ratu. Zbog unutrašnje nestabilnosti i izostanka podrške sila Antante, sovjetska vlast je prisiljena da napravi velike teritorijalne ustupke i pristane da Nemačkoj plati ratnu odštetu.

1924 - Narodna skupština u Ankari ukinula je Muslimanski kalifat i proterala kalifa i njegovu porodicu, kao deo reformi u modernizaciji zemlje predsednika Kemala Ataturka.

1955. - Elvis Prisli se prvi put pojavio na TV-u.

1956. - Maroko je izdejstvovao nezavisnost od Francuske.

1962. - Formirana je britanska teritorija na Antarktiku.

1974 - U do tada najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva, poginulo je svih 346 ljudi u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.

1978. - Ukradene su mošti Čarlija Čaplina iz Švajcarske.

1980 - Vođa partije ZAPU Robert Mugabe je ubedljivom većinom dobio prve slobodne izbore u Rodeziji (Zimbabve) i potom formirao prvu većinsku crnačku vladu.

1988 - Umro je poljski violinista Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine 20. veka. Svrstao se među vrhunske virtuoze već na početku karijere (1933) i, uz širok repertoar - od barokne do savremene muzike, priređivao koncerte širom sveta. Gostovao je i na Dubrovačkim letnjim igrama.

1991 - Stanovnici Letonije i Estonije su ubedljivom većinom glasali za nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

1991. - U Švajcarskoj je snižena starosna granica glasača sa 20 na 18 godina.

1996 - Konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara pobedila je na parlamentarnim izborim u Španiji, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa.

1996 - Umrla je francuska spisateljica Margaret Diras, autor više romana među kojima su najpoznatiji "Moderato kantabile", "Bestidnici", "Mornar iz Gibraltara". Napisala je i scenario za film "Hirošima, ljubavi moja".

1996 - U eksploziji bombe podmetnute u autobus u centru Jerusalima poginulo je 19 ljudi, među kojima i bombaš-samoubica.

1996 - Jugoslovenske vlasti uhapsile su Radoslava Kremenovića i Dražena Erdemovića koje je Međunarodni sud u Hagu osumnjičio za ratne zločine u Srebrenici jula 1995, i predale ih Međunarodnom sudu. Kremenović je, posle istrage, pušten u maju jer sud nije dokazao njegovu krivicu, a Erdemović, prvi optuženi koji je priznao krivicu, osuđen je na pet godina zatvora.

1997 - Najmanje 125 ljudi je poginulo, a više od 450 povređeno u putničkom vozu u pakistanskoj provinciji Pendžab koji je punom brzinom iskočio iz šina.

2000 - Međunarodni sud u Hagu osudio je ratnog komandanta snaga bosanskih Hrvata generala Tihomira Blaškića na 45 godina zatvora, zbog ratnog zločina hrvatskih snaga nad Muslimanima u srednjoj Bosni 1992-94. Apelaciono veće tog suda je 29. jula 2004. smanjilo kaznu Blaškiću na 9 godina zatvora.

2002 - Građani Švajcarske izjasnili su se na referendumu da njihova država postane članica Ujedinjenih nacija.

2004 - Srbija je dobila manjinsku vladu na čelu sa premijerom Vojislavom Koštunicom, liderom Demokratske stranke Srbije. Vlada je izabrana uz podršku Socijalističke partije Srbije, a u njoj su bili i DSS, G17 Plus i koalicija Srpski pokret obnove i Nova Srbija.

2004 - U Francuskoj je muslimankama zakonom zabranjeno nošenje marama u državnim školama.

2005 - Avanturista Stiv Foset je prvi čovek koji je leteo oko sveta bez prekida. Njegova letelica je posle tri dana u vazduhu, sletela u Kanzas (SAD).

2008 - Umro je jedan od najvećih italijasnkih i svetkih tenora 20. veka, Đuzepe di Stefano koji je nastupao u najvećim svetskim operskim kućama, uključujući milansku Skalu, njujorški Metropoliten, bečku i berlinsku opera. Upamćen je i po duetima sa američkom operskom divom grčkog porekla Marijom Kalas.

2009 - Odlukom Okružnog suda u Beogradu rehabilitovana je jedna od najvećih srpskih glumica Živana-Žanka Stokić koja je za života bila optužena da je u vreme Drugog svetskog rata sarađivala sa okupatorom.

2010 - Umro je slikar i pisac Momo Kapor. Objavio je više od četrdeset knjiga, među kojima su "Foliranti", "Provincijalac", "Ada", "Una", "Od sedam do tri", "Beleške jedne Ane", "Hronika izgubljenog grada". Autor je velikog broja eseja, dokumentarnih filmova i televizijskih emisija.
bronzanica
21-06-2019, 5:58 PM
# 4
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 4. mart

1152 - Fridrih I Barbarosa izabran je za nemačkog kralja nasledivši strica Konrada III. Kasnije je bio jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu.

1193 - Umro je Jusuf Saladin, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, znameniti vojskovođa koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio Jerusalim. Osvajanjem Jerusalima, koji je do tada bio 88 godina pod franačkom vlašću, izazvao je Treći krstaški rat.

1678 - U Veneciji je rođen italijanski barokni kompozitor Antonio Vivaldi. Veoma popularan i cenjen u svoje vreme, posle smrti je zaboravljen, a prava vrednost njegovog obimnog dela otkrivena je tek 1930, kada je pronađeno više od polovine njegovih danas poznatih dela. Napisao je više od 300 koncerata za solističke instrumente i orkestar, među kojima i čuveni "Četiri godišnja doba", oko 60 simfonija, opere i druge kompozicije.

1801 - Novoizabrani predsednik SAD Tomas Džeferson postao je prvi američki predsednik inaugurisan u novom

glavnom gradu Vašingtonu.

1857 - Mirom u Parizu završen je britansko-persijski rat, a šah Persije je priznao nezavisnost Avganistana.

1877 - U Boljšoj teatru u Moskvi prvi put je izveden balet "Labudovo jezero" Petra Iliča Čajkovskog. 

1933 - Frenklin Ruzevelt je položio zakletvu kao 32. predsednik SAD i objavio novi ekonomski program ("New

Deal") za savladavanje posledica velike ekonomske krize koja je počela 1929.

1941 - Britanska mornarica je u Drugom svetskom ratu napala nemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila 11 nemačkih brodova.

1945 - Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu izbila na Baltičko more.

1964 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o raspoređivanju mirovnih snaga na Kipru.

1965 - Sirija je nacionalizovala devet naftnih kompanija, među kojima i dve kompanije američkih naftnih koncerna.

1970 - U havariji francuske podmornice "Euridika" u Sredozemnom moru u blizini Tulona život je izgubilo svih 57 članova posade.

1974 - Konzervativci su u Velikoj Britaniji izgubili izbore i premijer Eduard Hit podneo je ostavku. Novu vladu

formirao je lider laburista Herold Vilson.

1977 - U snažnom zemljotresu u Rumuniji, u kojem je najviše stradao glavni grad Bukurešt, poginulo je više od 1.500 ljudi, a 35.000 ostalo je bez domova.

1996 - Ispred najvećeg tržnog centra u Tel Avivu bombaš samoubica je eksplozijom ubio najmanje 14 ljudi i ranio više od 130. To je bio četvrti napad u Izraelu u poslednjih devet dana.

1998 - Nakon sukoba srpskih snaga bezbednosti i naoružanih Albanaca na području Drenice u kojima je poginulo više desetina ljudi, kosovski Albanci počeli su masovne demonstracije širom Kosova. Ilegalna organizacija Oslobodilačka vojska Kosova pozvala je sunarodnike da joj se pridruže i najavila osvetu, a savet NATO u

Briselu ocenio je da Kosovo nije samo unutrašnje pitanje SR Jugoslavije, već i međunarodne zajednice.

2000 - SAD su ponudile pet miliona dolara za informacije koje mogu pomoći u hapšenju predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, koji su optuženi pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. Ponuda je objavljena na oko 10.000 poternica postavljenih na javnim mestima u Bosni i Hercegovini.

2002 - Lider Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova postao je prvi predsednik Kosova pod međunarodnom upravom. Za prvog premijera izabran je funkcioner Demokratske partije Kosova Bajram Redžepi.

2002 - U dvodnevnim verskim sukobima Indusa i muslimana u zapadnoj indijskoj državi Gudžarat ubijeno je preko 500 osoba.

2003 - Umro je Ser Hardi Ejmis, dizajner i veteran britanske mode, čije su modele nosili bogati i slavni, uključujući i britansku kraljicu Elizabetu II.

2004 - U požaru u srpskom manastiru Hilandar na Svetoj Gori izgorelo je dve trećine tog manastirskog kompleksa.

2009 - Albanac Gani Gaši osuđen je na 17 godina zatvora. To je prvo suđenje za ratne zločine na Kosovu, a održano je pod pokroviteljstvom Euleksa.

2011 - Umro je Mihail Simonov, dizajner najslavnijih modela ruskog borbenog aviona "Suhoj".
bronzanica
21-06-2019, 5:59 PM
# 5
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 5. mart

1496. Engleski kralj Henri VII u službu primio italijanske pomorce Đovanija i Sebastijana Kabota da bi za englesku krunu otkrili nove zemlje. 1497. pomenuta dvojica stigli do Severne Amerike.

1512. - Rođen je Gerardus Merkator, holandsko-flamanski geograf i kartograf, konstruktor poznate Merkatorove projekcije (1569), osnivač nove kartografske škole. Njegovo životno delo, prvi "Svetski atlas", pojavilo se 1595. godine.

1684. Nemačka, Poljska i Venecija u Lincu formirale Svetu ligu protiv Turske.

1696. Rođen italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, jedan od poslednjih velikana venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene u maniru kasnog rokokoa, nalaze se u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i kraljevskoj palati u Madridu.

1770. Britanske trupe u Bostonu, centru otpora protiv britanske kolonijalne vlasti, ubile pet demonstranata. Taj događaj, poznat kao Bostonski masakr, ubrzao izbijanje Američkog rata za nezavisnost.

1827. Umro italijanski fizičar Alesandro Volta. Izumeo elektrofor, galvanski element, bateriju galvanskih elemenata. Po njemu mnogi pojmovi u fizici dobili ime.

1832. U Beogradu počela da radi prva štamparija u Srbiji. Prva štampana knjiga "Sabor istine i nauke" Jovana Stejića. Štamparija kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831.

1856. Londonsko pozorište Kovent garden uništeno u požaru.

1868. - C. H. Gould patentirao je heftalicu u Engleskoj. 

1916. Španski prekookeanski putnički brod Princ od Asturije potonuo za nekoliko minuta pošto je udario u stenu kod obale Brazila. Od 588 putnika i članova posade, njih 455 izgubilo život.

1924. - Computing-Tabulating-Recording Corp postaje IBM.

1933. Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera osvojila većinu u Rajhstagu, parlamentu Nemačke.

1945. Trupe SAD u II svetskom ratu ušle u Keln.

1953. Umro sovjetski diktator Josif Visarionovič Džugašvili Staljin. Kao generalni sekretar Komunističke partije, od 1922. do smrti, bio neprikosnoven vladar SSSR-a i lider komunističkog sveta. U partijskim čistkama, od 1934, eliminisao političke protivnike, a svojom politikom doprineo zaoštravanju međunarodnih odnosa u vreme hladnog rata i narušio ugled SSSR-a stečen značajnom ulogom u slamanju fašizma u II svetskom ratu. 1948. rezolucijom Informbiroa pokušao da Jugoslaviju podredi sovjetskoj kontroli.

1953. Umro ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca XX veka. Povezao rusko muzičko nasleđe i moderni muzički izraz. Komponovao muziku za filmove Sergeja Ejzenštajna "Aleksandar Nevski" i "Ivan Grozni".

1956. - Film "King Kong" prvi put je prikazan na TV-u.

1964. Umro prvi filmski snimatelj na Balkanu Milton Manaki. 1905. počeo da filmskom kamerom beleži događaje. Poseban dokumentarni značaj imaju njegove reportaže o boravku poslednjeg turskog sultana Abdula Hamida II 1911. u Bitolju, snimci rumunskog i grčkog kralja, bugarskog cara, događaji iz vremena mladoturske revolucije, balkanskih ratova, I i II svetskog rata.

1966. Svi putnici i članovi posade, njih 124, poginuli kada je britanski putnički avion udario u japansku planinu Fidži.

1970. Stupio na snagu ugovor o neširenju nuklearnog oružja, koji je potpisalo 45 zemalja.

1975. Kuvajt nacionalizovao naftnu industriju, uključujući imovinu britanskih naftnih kompanija.

1976. - Britanska funta prvi put je imala vrednost manju od 2 dolara.

1984. Umro italijanski pevač Tito Gobi, operski bariton svetskog ugleda. Proslavio se ulogom u "Toski" Đakoma Pučinija, u kojoj mu je partnerka bila Marija Kalas.

1986. - Izašao je prvi broj tabloida "Today", prvih britanskih nacionalnih novina u boji.

1993. Minut posle poletanja sa skopskog aerodroma, srušio se makedonski putnički avion foker100. Poginulo 77 od 97 putnika i članova posade.

1994. - Napravljen je najveći milk-šejk - 1.955 galona, tj. 8.611 litara. Bio je to, inače, čokoladni šejk.

1995. - U Sankt Petersburgu pronađen je grob ruskog cara Nikolaja i cele carske porodice ubijene za vreme revolucije.

1999. Odlukom Međunarodnog arbitražnog tribunala, grad Brčko dobio status distrikta pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, što je izazvalo oštre proteste u srpskom entitetu BiH, Republici Srpskoj.

2001. Predsednici Jugoslavije i Republike Srpske Vojislav Koštunica i Mirko Šarović potpisali u Banjaluci Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih veza Jugoslavije i RS.

2003. Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio Zakon o normalizaciji trgovinskih odnosa SAD sa Srbijom i Crnom Gorom.

2004. U 114. godini umro Španac Huan Rijudavets Mol, najstariji čovek na svetu
bronzanica
21-06-2019, 5:59 PM
# 6
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 6. mart

1475. - Rođen je Mikelanđelo Buonaroti, italijanski vajar, slikar, arhitekta i pesnik, jedan od najvećih umetnika u istoriji umetnosti i najpotpunijih predstavnika renesanse u Evropi. Svojim radom pretežno je bio vezan za Firencu i Rim. Njegova prva značajna dela su "Pijeta" ("Plač Majke Božje") u crkvi svetog Petra u Rimu, "Bogorodica s Hristom" u Brižu i "David", statua visoka 5 metara, u Akademiji u Firenci, a mnogi smatraju da vrhunac njegovog vajarskog stvaralaštva predstavljaju figure za grobnicu pape Julija II ("Mojsije", koji se danas čuva u crkvi San Pjetro in vinkoli u Rimu, i statue robova - "Okovani rob" i "Oslobođeni rob", koje se čuvaju u Luvru) i za grobnicu porodice Mediči ("Jutro", "Veče", "Dan", "Noć"). Kao slikar, izradio je, na zahtev pape Julija II, devet epizoda iz Starog zaveta na tavanici Sikstinske kapele u Vatikanu (najčuvenije od njih su "Rođenje Adama", "Izgnanstvo Adama i Eve iz Raja", likovi sibila, proroka...), a kasnije i džinovski i veličanstveni "Strašni sud" na začeljnom zidu Kapele, na kom je radio punih sedam godina. Zanimljivo je da je Mikelanđelo uvek insistirao na tome da on nije slikar, već vajar. Stoga je svoja pisma po pravilu potpisivao sa Mikelanđelo sculptore. Kao arhitekta, sagradio je u Firenci Lorencovu biblioteku, a u Rimu je nastavio rad na crkvi svetog Petra. Napisao je i znatan broj stihova misaonog sadržaja i strasnog izraza - "Soneti", "Madrigali". Umro je 1564. godine.

1480 - U Toledu je potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.

1619. - Rođen je Sirano de Beržerak, francuski književnik, veoma smelog i slobodnog duha. Teško ranjen 1640, napustio je vojni poziv u kojem se istakao kao odličan mačevalac i okrenuo se književnosti. Ostavio je jednu komediju, jednu tragediju, ali je naročito poznat po svom delu "Drugi svet" - putovanja na Mesec i na Sunce. Edmon Rostan ga je opevao u svojoj herojskoj komediji istog imena.

1629 - Nemački car Ferdinand II Habzburški izdao je Edikt o restituciji kojim je protestantskim knezovima naloženo da vrate katoličkoj crkvi sve posede zaplenjene od 1552. Ferdinand III opozvao je taj edikt Vestfalskim mirovnim ugovorom 1648.

1836 - Meksikanci pod komandom generala Antonija Lopeza de Santa Ane (Antonio Lopez, Anna) zauzeli su američku tvrđavu Alamo u Teksasu. Tokom opsade koja je trajala 13 dana poginulo je svih 156 Teksašana, među kojima i legendarni Dejvi Kroket (Davy Crockett).

1853. - Premijera opere "Travijata" Đuzepa Verdija u Veneciji.

1874 - Rođen je ruski filozof Nikolaj Aleksandrovič Berđajev, profesor na Moskovskom univerzitetu (1920). Mislilac hrišćanske inspiracije, jedan od najvećih filozofa 20. veka napustio je sovjetsku Rusiju 1922. i postao najpopularniji ruski filozof na Zapadu. Umro je 23. marta 1948. u Francuskoj ("Hrišćanstvo i klasna borba", "Smisao istorije", "Filozofija slobode", "Čovek i mašina", "O ropstvu i slobodi čoveka").

1882 - Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem. Sedam godina kasnije istog datuma, abdicirao je u korist sina Aleksandra.

1899. - Feliks Hofman patentirao je aspirin. 

1900 - Umro je nemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler (Gottlieb Wilhelm Daimler), koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Osnovao je 1890. kompaniju "Dajmler Motoren-Gezelšaft", koja se 26 godina posle njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca (Benz) u kompaniju "Dajmler-Benc", proizvođača prestižnih automobila "mercedes".

1909. - U Beogradu je osnovan Savez srpskih vitezova, što je bio prvi pokušaj organizovanja sportskog života na širem planu, ujedinjavanju i objedinjavanju sportskih organizacija i članstva. Savez se, nažalost, ugasio već početkom 1910. godine, a ubrzo potom je osnovan Srpski olimpijski klub.

1927 - Rođen je kolumbijski književnik Gabrijel Garsija Markes. Pisac "magičnog realizma", žanra koji meša mitove, magiju i realnost, najviše je doprineo da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1982. ("Sto godina samoće", "Ljubav u vreme kuge").

1941 - Krunski savet Kraljevine Jugoslavije je u Drugom svetskom ratu doneo odluku da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Nemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.

1944 - Poletevši iz vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera započeli su u Drugom svetskom ratu danonoćno bombardovanje Berlina.

1945. - Umrla je srpska slikarka Milena Pavlović-Barili, umetnik rafinirane kulture, koja je slikala u nadrealističkom maniru, s posebnim osećanjem za prostor i poetičnu atmosferu. Pod uticajem renesansnih majstora, insistirala je na preciznosti, jasno artikulisanom crtežu, naglašenoj linearnosti. Život je provela između dva sveta - majke Danice i oca Bruna Barilija, italijanskog kompozitora i muzičkog kritičara, tj. između patrijarhalne Srbije i velikih kulturnih centara Evrope. Završila je Umetničku školu u Beogradu, studirala u Minhenu, živela u Rimu i Parizu. U SAD je otišla 1939, gde je bila ilustrator modnog časopisa "Vog" i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Od posledica pada s konja umrla je u Njujorku u 36. godini života.

1946 - Francuska je priznala Vijetnam kao nezavisnu državu u okviru Indokineske federacije.

1949 - Radio Beograd je prvi put emitovao humorističku emisiju "Veselo veče", koja je odmah postala jedna od najpopularnijih radio emisija.

1953 - Georgij Maljenkov je posle smrti Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.

1957 - Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland ujedinjene su u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.

1964. - Četvrti razvod Elizabet Tejlor (Edi Fišer).

1967. - Svetlana Alilujeva, Staljinova ćerka, zatražila je politički azil u SAD.

1970. - Bitlsi su izbacili pesmu "Let it Be" u Engleskoj.

1980 - Francuska književnica belgijskog porekla Margerit Jursenar (Marguerite Yourcenar) postala je prva žena član Francuske akademije.

1983. - Helmut Kol izabran je za zapadnonemačkog kancelara.

1992 - "Mikelanđelo", jedan od najopasnijih kompjuterskih virusa, napao je hiljade kompjutera širom sveta.

1993 - Pripadnici angolskog pobunjeničkog pokreta UNITA zauzeli su Huambo, drugi po veličini grad u Angoli, nakon dvomesečnih borbi s vladinim snagama.

1994 - Umrla je grčka glumica Melina Merkuri (Mercouri), veoma angažovana šezdesetih godina 20. veka u borbi protiv vojne hunte u Grčkoj, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista ("Nikad nedeljom", "Fedra", "Ciganin i džentlmen").

1998 - U sukobima sa srpskim snagama bezbednosti na Kosovu je ubijen Adem Jašari, jedan od glavnih vođa ilegalne Oslobodilačke vojske Kosova.

1999 - Na severu Kambodže, uz granicu s Tajlandom, uhapšen je Ta Mok, poslednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri, tokom čijeg je režima u drugoj polovini sedamdesetih ubijeno ili umrlo od gladi i bolesti oko milion i po ljudi.

2001 - Tokom hodočašća u Meku, u jurnjavi vernika su poginula 34 muslimanska hodočasnika.

2002 - Vlasti u Indiji su uspostavile kontrolu nad zapadnom indijskom državom Gudžarat, nakon jednonedeljnih sukoba Indusa i Muslimana u kome je poginulo 803 osobe, uključujući i 58 Indusa koji su živi izgoreli u vozu kojeg je zapalila jedna muslimanska banda, što je i bio uzrok sukoba.

2004 - Umro je najpoznatiji brazilski plejboj Žoržinjo Genl (Jorginho Guinle) koji je osvojio poznate lepotice među kojima su Merilin Monro, Romi Šnajder, Džejn Mensfild, Rita Hejvort i Anita Ekberg.

2005 - U SAD je umro fizičar i laureat Nobelove nagrade, Hans Bete (Bethe) koji je pobegao iz nacističke Nemačke, a zatim postao ključna figura u razvoju prve atomske bombe.

2007 - U samoubilačkom bombaškom napadu u iračkom gradu Hili, južno od Bagdada ubijeno je 115 šiitskih hodočasnika, koji su se uputili u sveti grad Kerbalu.

2012 - Umro je Robert B. Šerman (Sherman) pisac Diznijevih filmskih klasika. Zajedno sa svojim bratom Ričardom komponovao je pesme za brojne Diznijeve filmove, među kojima su "Knjiga o džungli", "Meri Popins" za koju su osvojili dve nagrade Oskar i jednu nagradu Gremi, "Aristokrate" i "Čiti Čiti Beng Beng".
bronzanica
21-06-2019, 6:00 PM
# 7
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 7. mart

1573 - Potpisivanjem mira u Carigradu završen je rat Otomanskog carstva i Mletačke republike, u kojem su Turci (1571) preuzeli Kipar od Mletaka.

1765 - Rođen je francuski hemičar Žozef Nieps pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820, prvi je u svetu uspeo da fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče, prekrivene osetljivim slojem asfaltnog laka.

1793 - Francuski Konvent (revolucionarna skupština) objavio je rat Španiji.

1809 - Umro je francuski konstruktor balona Žan Pjer Fransoa Blanšar, koji je 1785. sa Džonom Džefrisom prvi preleteo Lamanš balonom.

1814 - Napoleonove trupe od 37.000 vojnika pobedile su 90.000 Prusa pod komandom feldmaršala Blihera u bici kod Linjija u Francuskoj.

1838. - Rođen je Evgenije Petrovič Pečatkin, poznati ruski izdavač.

1850 - Rođen je čehoslovački državnik i filozof Tomaš Masarik, profesor Praškog univerziteta, borac za nezavisnost i prvi predsednik Čehoslovačke, od 1918. do 1935.

1875. - Rođen je Moris Ravel, francuski kompozitor, jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Bio je stvaralac veoma originalnog izraza. Glavna dela: opera "Španjolski sat", balet "Dafnis i Kloe", orkestarska kompozicija "Bolero", klavirski ciklus "Kuprenov grob" i veliki broj solo pesama na stihove francuskih simbolista. Umro je 1937. godine.

1876. - Aleksandar Bel patentirao je telefon. Prvi razgovor telefonom obavili su pronalazač telefona Aleksander Grejem Bel i njegov saradnik Votson. 

1906. - Finski parlament usvojio je odluku o ženskom pravu glasa, koji se nije odnosio na siromašne žene.

1917. - Izašla je prva džez ploča - "Dixie Jazz Band One Step"; snimio ju je Nick LaRocca Original Dixieland Jazz Band.

1926. - Obavljen je prvi prekookeanski (transatlantski) telefonski razgovor, London-Njujork.

1932 - Umro je francuski državnik Aristid Brijan, šest puta premijer između 1909. i 1929, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926, začetnik ideje o Sjedinjenim Državama Evrope.

1933. - Nastala je igra Monopol.

1935. - Sarska oblast pripojena je Nemačkoj. Ova oblast prethodno je Versajskim ugovorom o miru data na upravu Francuskoj za period od 15 godina kao naknada za ratnu štetu od nemačkog pustošenja i razaranja (1914-1918).

1936 - Ulaskom vojske u demilitarizovanu Rajnsku oblast,Nemačka je demonstrativno prekršila Versajski mirovni ugovor zaključen posle Prvog svetskog rata.

1945 - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu zauzelestrateški važan most preko Rajne kod Remagena u Nemačkoj.

1945 - Potisnuvši japanske snage u Drugom svetskom ratu,britanska 14. armija je ušla u Mandalej, drugi po veličini grad u Burmi.

1945 - Posle ostavke kraljevske vlade, Josip Broz Tito je formirao novu jugoslovensku vladu u koju su ušli i šef Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsednik, i Ivan Šubašić, kao ministar inostranih poslova.

1951 - Jedan verski fanatik ubio je iranskog premijera AlijaRazmaru u džamiji u Teheranu.

1955. - Petar Pan prvi put se pojavio na TV-u.

1987. - Bokser Majk Tajson osvojio je titulu u teškoj kategoriji pobedivši Bounkrašera Smita u meču koji je trajao 12 rundi.

1989 - Iran je prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijomzbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porekla Salmana Ruždija "Satanski stihovi", u kojoj je islam, prema oceni iranskih verskih vođa, izvrgnut poruzi.

1994 - Prilikom sletanja na aerodrom u Kigaliju, oboren je avionkojim su se predsednici Ruande i Burundija Habjariman i Ntjaramir vraćali s mirovnih pregovora u Tanzaniji. Pogibija dvojice predsednika prekinula je osmomesečno primirje između plemena Hutu i Tutsi i izazvala novi talas nasilja.

1998 - Italijanski vojni sud proglasio je krivim bivšeg kapetana nemačkih snaga SS Eriha Pribkea za masakr u Adreatinskim pećinama u blizini Rima u Drugom svetskom ratu i osudio ga na doživotnu robiju.

1999 - U Londonu je umro američki filmski režiser Stenli Kjubrik, jedan od najznačajnijih režisera. Tokom 46 godina karijere snimio je oko 20 filmova među kojima su najpoznatiji "Staze slave", "2001: Odiseja u svemiru", "Paklena pomorandža", "Doktor Strendžlav" i "Beri Lindon".

2002 - Na referendumu u Irskoj glasači su se izjasnili protivstrogih zakona o zabrani abortusa.

2003 - Za predsednika nove državne zajednice Srbije i Crne Goreizabran je potpredsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Crne Gore Svetozar Marović.

2004 - Na parlamentarnim izborima u Grčkoj pobedila jedesničarska hrišćansko-demokratska stranka - Nova Demokratija (ND) Kostasa Karamanlisa, koji je postao novi premijer. Time je okončana 10-godišnja vladavina socijalističkog PASOK-a.

2005 - Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za granatiranje Sarajeva, Zagreba i masakr u Srebrenici. U septembru 2011. osuđen je na 27 godina zatvora.

2010 - Umro je profesor ruske književnosti Mihajlo Mihajlov, jedanod najpoznatijih jugoslovenskih disidenata i intelektualaca.
bronzanica
21-06-2019, 6:00 PM
# 8
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 8. mart

- Danas je međunarodni Dan žena. Druga međunarodna konferencija žena socijalista je 8. marta 1910. u Kopenhagenu, na inicijativu nemačke revolucionarke Klare Cetkin, ustanovila praznik u znak sećanja na demonstracije američkih žena u Čikagu 8. marta 1909. Prva proslava Dana žena u Srbiji održana je 1914.

1500 - Portugalski moreplovac Pedro Alvarez Kabral krenuo je iz Lisabona na put u Indiju. Promenivši dotad poznatu rutu, udaljio se od afričke obale u pravcu zapada, prema Južnoj Americi i tako otkrio današnji Brazil, proglasivši ga portugalskom kolonijom. Iste godine brazilsku obalu otkrio je Španjolac Vićente Pinzon.

1801. - U pristaništu Abukir u Egiptu udružene englesko-otomanske snage porazile su francusku vojsku.

1846. - Otvorena je prva čitaonica u Srbiji, nazvana Srpsko čitalište, kasnije Čitalište beogradsko. Slične čitaonice ubrzo su osnovane i u drugim gradovima Srbije.

1855. - Prvi voz prešao je preko prvog američkog železničkog mosta, na Nijagarinim vodopadima.

1865. - Rodio se Frederik Vilijam Gaudi, američki tipograf i izdavač, autor preko stotinu nacrta za tipografska pisma.

1879. - Rođen je srpski slikar, vajar i pisac Mihailo Milovanović, jedan od osnivača Udruženja likovnih umetnika Srbije, ratni slikar Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svetskom ratu, autor čuvenih portreta srpskih vojvoda Radomira Putnika, Živojina Mišića, Stepe Stepanovića i Petra Bojovića, generala Pavla Jurišića Šturma, kralja Petra I Karađorđevića i regenta Aleksandra Karađorđevića. Diplomirao je 1909. na Likovnoj akademiji u Minhenu, a u Prvom svetskom ratu je sa srpskom vojskom preživeo njenu golgotu. Njegovo slikarstvo karakteriše preplitanje realizma, simbolizma i impresionizma, u dinamičkom procesu stalnih preobražaja i potrage za prepoznatljivim izrazom, lakoća prilagođavanja različitim formama, uz postojano uverenje da je narodna tradicija i izvor i ishodište umetničkog poduhvata. Izložbe njegovih slika u periodu imeđu dva svetska rata bile su prvorazredan kulturni događaj, a hroničari su zabeležili da je izložba 1938. u paviljonu "Cvijeta Zuzorić" u Beogradu bila najposećenija postavka u dotadašnjoj istoriji te kuće. Izradio je spomenike arhimandritu račanskog manastira i knezu Sokolske nahije Hadži-Melentiju u manastiru Rača, komandantu Zlatiborskog komitskog odreda majoru Kosti Todoroviću u Srebrenici (koji su porušile ustaše u Drugom svetskom ratu), srpskim ratnicima u Mladenovcu (oskrnavljen 1947. uklanjanjem grba Srbije i dvoglavog orla s krstom i krunom iznad grba), spomenik na Krfu poginulim vojnicima Drinske divizije, mermerni ikonostas u pravoslavnoj crkvi u Mladenovcu. Napisao je roman "Lendina vodenica", štampan više od pola veka posle njegove nasilne smrti. Tog nosioca Albanske spomenice i Ordena svetog Save, koji je 1912. došao u Srbiju iz Minhena da bi kao dobrovoljac učestvovao u balkanskim ratovima, komunisti su streljali u Užicu krajem novembra 1941, pod optužbom da je "engleski špijun". Posle Drugog svetskog rata i dolaska na vlast njegovih ubica, decenijama je bio pod najstrožim velom ćutanja - i kad su mu slike izlagane, ime autora nije pominjano, a prećutale su ga i sve enciklopedije, čak i Likovna enciklopedija.

1879 - Rođen je nemački hemičar i fizičar Oto Han, koji je s Fricom Štrasmanom 1939. otkrio cepanje jezgra atoma urana pomoću neutrona, čime je otvorio eru nuklearnih reaktora. Dobitnik je Nobelove nagrade za hemiju 1944.

1889 - Umro je švedski brodski inženjer i pronalazač Džon Erikson, izumitelj prvog uspešnog brodskog vijka. 

1910 - U Kopenhagenu je održana Druga konferencija žena socijalista, na inicijativu nemačke revolucionarke Klare Cetkin. Na ovoj konferenciji je ustanovljen praznik Dan žena u znak sećanja na demonstracije američkih žena u Čikagu 8. marta 1909. Prva proslava Dana žena u Srbiji održana je 1914.

1914. - Izašao je prvi broj ruskog magazina Rabotnica.

1917. - U Petrogradu je počela februarska (zbog starog kalendara) revolucija. Po karakteru buržoasko-demojkratska, ova revolucija bila je značajna etapa u pripremi socijalističke revolucije. Sprovedena je relativno lako i za nekoliko dana, a okončana je abdikacijom cara Nikolaja II.

1921 - Francuske trupe su ušle u Diseldorf i druge gradove u Ruru pošto Nemačka nije isplatila ratnu štetu, što je bila obavezna prema Versajskom mirovnom ugovoru potpisanom posle Prvog svetskog rata.

1922 - U Zagrebu je izvršena smrtna kazna vešanjem nad Alijom Alijagićem, koji je 1921. u Delnicama izvršio atentat na jugoslovenskog ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića, tvorca Obznane, vladine uredbe kojom je zabranjen rad Komunističke partije Jugoslavije.

1942 - Japanske trupe su u Drugom svetskom ratu zauzele glavni grad Burme Rangun, dan nakon što su grad napustili Britanci.

1942 - Umro je kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka, svetski prvak u šahu od 1921. do 1927. Titulu je osvojio pobedivši u meču nemačkog velemajstora Emanuela Laskera, a izgubio je od ruskog velemajstora Aleksandra Aljehina.

1950 - Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio je da je SSSR u septembru 1949. isprobao atomsku bombu, u vreme kada se smatralo da je SAD jedina država koja poseduje nuklearno naoružanje.

1957. - Sledeći izraelsko povlačenje sa okupirane egipatske teritorije, Suecki kanal ponovo je otvoren za međunarodni saobraćaj.

1965 - U Južni Vijetnam se iskrcalo 3.500 američkih marinaca, čime je počelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD u Vijetnamski rat. Početkom 1968. broj američkih trupa u Južnom Vijetnamu popeo se na 525.000.

1971. - Osnovan je hor "Kolegijum muzikum", akademski kamerni hor studentkinja Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.

1973. - Otvoren je najviši tunel na svetu a najduži u Americi - Ajzenhauer tunel.

1973 - U eksploziji automobila bombe, koju su podmetnuli pripadnici IRA-e ispred zgrade glavnog londonskog suda (Old Bailey) i sedišta Skotland Jarda u Londonu, poginula je jedna osoba, a ranjeno je 238.

1974. - U Parizu je otvoren aerodrom "Šarl de Gol".

1976. - Najveći ikad viđeni kameni meteorit, težak 1.774 kg, pao je u Džilin, Kina.

1983. - IBM izbacuje na tržište PC DOS verziju 2.0.

1986. - Martina Navratilova postaje prva teniserka koja je zaradila deset miliona dolara.

1992. - U Beograd je doputovao komandni sastav 14.000 "plavih šlemova", koji su potom, prema planu bivšeg državnog sekretara SAD i izaslanika generalnog sekretara UN Sajrusa Vensa, raspoređeni u Hrvatskoj i Krajini.

1993 - Uz posredovanje Medjunarodnog komiteta Crvenog krsta iz logora u Bosni i Hercegovini pušteno je 5.540 zarobljenika zatočenih tokom bosanskog rata. Prema saznanjima te organizacije ostalo je zatočeno još 3.100 zarobljenika u srpskim, hrvatskim i muslimanskim logorima.

1994 - Više od sto intelektualaca iz celog sveta potpisalo je Apel svim evropskim vladama i UN zahtevajući da spreče masakre u Bosni i na teritoriji cele bivše Jugoslavije i da SR Jugoslavija preda teško naoružanje UN. Ukoliko jugoslovenske vlasti to odbiju, zatraženo je da se njeno naoružanje uništi bombardovanjem iz vazduha, "maksimalno štedeći ljudske živote".

1999 - Vojska Šri Lanke je, u blickrig operaciji, zauzela više od 500 kvadratnih kilometara teritorije na severu zemlje, koja je bila pod kontrolom separatističke gerilske grupe Tamilski tigrovi. U sukobima separatista i vladinih snaga od 1983. poginulo je oko 57.000 ljudi.

2001 - NATO je odobrio ulazak jugoslovenskih vojno-policijskih snaga u prvi sektor Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici Srbije i Kosova. Zona kopnene bezbednosti uspostavljena je na osnovu Kumanovskog sporazuma, koji su u junu 1999. potpisali NATO i ojska Jugoslavije po završetku vazdušnih udara NATO na SR Jugoslaviju. Jugoslovenske snage ušle su u prvi sektor 14. marta.

2001 - Medjunarodni sud za ratne zločine u Hagu formirao je poseban tim za istragu zločina Oslobodilačke vojske Kosova. Prve optužnice protiv Albanaca sa Kosova podignute su u februaru 2003.

2001 - U sto drugoj godini umrla je Dam Ninet de Valoa, balerina i osnivač Britanskog kraljevskog baleta.

2004 - Tribunal u Hagu otpečatio je optužnice protiv hrvatskih generala Mladena Markača i Ivana Čermaka, koje ih terete za zločine nad srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom vojne akcije Oluja u avgustu 1995, kao i izmenjenu optužnicu protiv haškog optuženika generala Ante Gotovine. Tri dana kasnije Markač i Čermak dobrovoljno su se predali tom sudu.

2005 - Kosovski premijer Ramuš Haradinaj podneo je ostavku, a potom se dobrovoljno predao Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu tokom oružahih sukoba 1998. i 1999. godine. Istovremeno se tom sudu predao i regionalni komandant bivše oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Lah Brahimaj. U aprilu 2008. obojica su oslobodjena krivice u nedostatku dokaza. Novu optužnicu protiv Haradinaja i saoptuženih haški Tribunal podigao je 11. novembra 2010. nakon što je Apelaciono veće tog suda usvojilo žalbu tužilaštva na prvostepenu presudu.

2005 - U specijalnoj operaciji u Čečeniji ubijen je lider separatista Aslan Mashadov, kojeg Moskva tereti za seriju smrtonosnih napada u Rusiji, uključujući i otmicu u školi u Beslanu, kada je poginulo oko 400 talaca, od kojih su polovina bila deca.

2010 - U verskim sukobima u centralnoj Nigeriji poginulo je najmanje 500 osoba.
bronzanica
21-06-2019, 6:01 PM
# 9
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 9. mart

1074. Boreći se protiv kršenja celibata, papa Grgur VII naredio je da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu ekskomunicirani.

1454. - Rođen je Amerigo Vespuči, italijanski moreplovac iz Firence, savremenik Kolumbov. Od 1490. bio je u službi španskog i portugalskog kralja. Preduzimao je više putovanja u Novi svet i stigao na obale Srednje i Južne Amerike. Opisao ih je u pismima Lorencu Medičiju i Pjeru Soderiniju. Po Vespučijevom latinskom imenu (Americus), nemački geograf M. Valdzemiler nazvao je zemlje novog sveta - Amerika, što je kasnije i usvojeno.

1495. Tokom opsade Napulja, u vojsci francuskog kralja Šarla III pojavila se epidemija sifilisa, koja se brzo proširila na ostale evropske zemlje. Smatra se da su, dotad nepoznatu bolest, doneli Kolumbovi moreplovci s Novog kontinenta.

1497. - Kopernik je prvi put zabeležio astronomska zapažanja.

1661. Umro je kardinal Žil Mazaren, francuski političar italijanskog porekla. Posle smrti kardinala Rišeljea, 1642. postao je ministar za vreme regentstva kraljice Ane i, kao jedan od najveštijih diplomata svoga doba, učvrstio temelje na kojima je Luj XIV gradio hegemonističku politiku Francuske prema Evropi.

1796. Napoleon Bonaparte oženio se Žozefinom d'Boarne, udovicom bivšeg francuskog oficira koji je giljotiniran za vreme Francuske revolucije.

1807. - Predvođeni Karađorđem, srpski ustanici su potpuno oslobodili Beograd od Turaka, iako je grad, kao politički centar pašaluka, bio čvrsto utvrđen i posednut jakim janičarskim snagama. Ustanici su tokom 1804, 1805. i 1806. bezuspešno pokušavali da zauzmu beogradsku tvrđavu i tek 8. januara 1807. beogradski vezir Sulejman-paša bio je prinuđen da preda Karađorđu Gornji grad, a dva meseca potom i Donji grad. Beograd je postao politički, vojni i kulturni centar nove Srbije i ostao je u srpskoj vlasti do propasti Prvog srpskog ustanka 1813.

1814. Rođen je ukrajinski pisac i slikar Taras Ševčenko, najveći ukrajinski pesnik 19. veka, romantičar i revolucionar. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom razvio je književni ukrajinski jezik i otvorio puteve novoj ukrajinskoj poeziji (zbirka pesama "Kobzar", poema "Hajdamaki").

1817. - Srpski vojvoda i popečitelj (ministar) finansija u Prvom srpskom ustanku knez Sima Marković pogubljen je u beogradskoj tvrđavi prema naređenju Marašli Ali-paše. Od početka ustanka bio je blizak saradnik Karađorđa, s kojim je emigrirao posle propasti ustanka. Vratio se u Srbiju zahvaljujući nagodbi Miloša Obrenovića i Ali-paše, ali je nastavio prepisku sa srpskim starešinama u Besarabiji, pozivajući ih da se vrate i nastave borbu protiv Turaka. S vojvodom Pavlom Cukićem i bivšim Karađorđevim kapetanom Dragićem Gorunovićem podigao je bunu koju su Miloš i Turci brzo ugušili, a Marković i Gorunović su uhvaćeni i pogubljeni.

1831. Kralj Luj Filip osnovao je Francusku Legiju stranaca sa sedištem u Alžiru.

1841. - Vrhovni sud SAD doneo je presudu kojom je afričke robove sa broda "Amistad" proglasio slobodnima.

1842. - Premijera opere "Nabuko" Đuzepea Verdija, u Milanu.

1847. - U toku američko-meksičkog rata, američke snage pod generalom Skotom izvršile su invaziju na Meksiko tri milje južno od Vera Kruza. Naišavši na neočekivano slab otpor Meksikanaca, 10.000 američkih vojnika zauzelo je Vera Kruz, pri čemu nijedan vojnik nije poginuo. Ovo je bilo najveće vodozemno iskrcavanje u američkoj istoriji koje nije prevaziđeno sve do Drugog svetskog rata.

1858. - Albert Pots patentirao je poštansko sanduče.

1862. Tokom Američkog građanskog rata dogodio se prvi sukob oklopnih brodova između "Monitora", broda armije Unije i broda Konfederalne vojske "Merimak". U četvoročasovnoj bici nijedan brod nije oštećen.

1888. Umro je Vilhelm I, pruski kralj od 1861, koji je uz pomoć moćnog kancelara Ota fon Bizmarka 1871. ujedinio 25 nemačkih država u Nemačko carstvo i proglasio se carem.

1890. Rođen je ruski državnik Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956, glavni pregovarač s nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog pakta o nenapadanju u avgustu 1939. Nakon 30 godina, koliko je proveo u najvišem partijskom i državnom vrhu, u vreme Staljinove diktature isključen je iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih funkcija u junu 1957.

1924. Italija je anektirala Rijeku, koja je od potpisivanja jugoslovensko-italijanskog ugovora u Rapalu, u novembru 1920, imala status nezavisnog grada.

1934. - Rođen je Jurij Gagarin, sovjetski pilot-kosmonaut, pukovnik i vojni novinar za pitanja astronautike, prvi čovek koji je Zemlju obleteo u veštačkom stelitu i boravio u vasioni. U Luberecku je završio zanatsku školu 1951, a u Saratovu 1955. industrijski tehnikum i pilotski kurs u aeroklubu. Po završetku Orenburškog vazduhoplovnog učilišta 1957, postao je pilot-lovac. Dvanaestog aprila 1961. obleteo je Zemlju za 108 minuta u kosmičkom brodu satelitu "Vastok".

1942. Japanske invazione snage su u Drugom svetskom ratu okončale zauzimanje indonežanskog ostrva Java, tada pod holandskom kolonijalnom vlašću.

1943. Rođen je američki velemajstor Robert Bobi Fišer, prvi Amerikanac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u šahu. Šampionsku titulu stekao je pobedivši, 1972. u Rejkjaviku, ruskog velemajstora Borisa Spaskog, a izgubio je bez meča 1975. kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka sveta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov.

1959. - Barbika je proglašena za najpopularniju lutku na svetu - prodato je 800 miliona ovih lutaka.

1961. - Pas Černuška je prva životinja koja se vratila iz svemira, na brodu Sputnik 9.

1964. - Proizveden je prvi "ford mustang".

1989. Vlasti u Varšavi zvanično su optužile sovjetske službe bezbednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proleće 1940.

1991. - Na velikim demonstracijama u Beogradu opozicione partije zahtevale su slobodno informisanje na TV Beograd. Bilo je predviđeno da desetine hiljada demonstranata s Trga republike krenu ka sedištu TV. U sukobu demonstranata i milicije - za koji su krivicu dve strane pripisale jedna drugoj - poginuli su učenik Branivoje Milinović i milicionar Nedeljko Kosović. Pod pritiskom demonstranata, rukovodeća ekipa Informativnog programa TV Beograd i generalni direktor RTV Beograd Dušan Mitević podneli su ostavke. Ostavku je dao i ministar unutrašnjih poslova Srbije Radmilo Bogdanović. Uveče, posle demonstracija, centar Beograda zaposela je armija s desetinama tenkova.

1992. Umro je bivši premijer Izraela Menahem Begin. Lider ilegalne cionističke grupe "Irgun Cevai Leumi" četrdesetih godina, a nakon osnivanja Izraela 1948. šef desničarske partije "Likud", potpisao je 1997. u Kemp Dejvidu mirovni ugovor s egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom, za šta je s egipatskim predsednikom podelio Nobelovu nagradu za mir 1978.

1993. - Srpski neuropsihijatar i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Milan Popović dobio je nagradu "20. vek" Međunarodnog instituta u Kembridžu za dostignuća u nauci. Prethodno je na kongresu Svetskog udruženja lekara za prevenciju u Beču ukazao na moralnu neopravdanost sankcija i to izlaganje je objavio prestižni časopis "Medicina i rat".

1993. - Umro je srpski građevinski inženjer Siniša Obradović, projektant pruge Beograd-Bar, brzih pruga u Srbiji i železničkog čvora u Kosovu Polju.

1994. Teroristi Irske republikanske armije izveli su prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom "Hitrou".

1999. Iranski predsednik Mohamad Hatami doputovao je u Italiju, što je bila prva poseta šefa iranske države jednoj zapadnoj zemlji od islamske revolucije 1979. Tokom trodnevne posete, Hatami se susreo i sa poglavarom Rimokatoličke crkve Jovanom Pavlom II u Vatikanu, kao najviši iranski verski lider koji je posetio papu.

2000. - NATO je odbacio izveštaje o tome da je špijun unutar Zapadne alijanse snabdevao Srbe tajnim detaljima tokom agresije NATO na Jugoslaviju u proleće 1999.

2001. U napadima albanskih ekstremista na selo Lučane, na jugu Srbije, poginuo je jedan pripadnik srpskih snaga bezbednosti, a dvojica su ranjena.

2002. Ponovo je otvoren tunel Mon Blan u Alpima nakon velikog požara u njemu 1999. kada je poginulo 39 osoba.

2002. U samoubilačkoj eksploziji u prepunom kafiću Moment u Jerusalimu, u blizini rezidencije izraelskog premijera Arijela Šarona, poginulo je 13, a povređeno više od 50 osoba.

2003. Tajlandska policija je saopštila da je u tromesečnoj akciji, koja je sprovedena širom zemlje u potrazi za proizvođačima i dilerima sintetičke droge (metafetaminima), ubijeno više od 2.200 ljudi.

2003. U Havani, glavnom gradu Kube, Evropska unija otvorila je diplomatsko predstavništvo.
bronzanica
21-06-2019, 6:02 PM
# 10
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 10. mart

1528 - U Beču je kao jeretik spaljen na lomači Baltazar Hubmajer, jedan od glavnih vođa austrijskih baptista.

1628 - Rođen je italijanski lekar i botaničar Marčelo Malpigi, koji se smatra tvorcem mikroskopske anatomije. Pronašao je jako konveksno sočivo - jednostavni mikroskop koji uveličava do 180 puta.

1772 - Rođen je nemački pisac Fridrih fon Šlegel, jedan od začetnika nemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. Pisao je eseje, pesme i pripovetke propagirajući ideje romantičarskog pokreta. U "Istoriji stare i nove književnosti" dao je jedan od prvih pregleda celokupne svetske književnosti.

1856 - Umro je Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, "otac" srpske drame i, kao ministar prosvete jedan od glavnih organizatora prosvetnog i kulturnog života u obnovljenoj Srbiji. Učestvovao je u osnivanju prvog beogradskog teatra (Pozorište na Đumruku) koji je 1841. otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog". Njegove drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima ("Laža i paralaža", "Pokondirena tikva", "Kir-Janja", "Rodoljupci").

1862. - SAD izdaje prve papirne novčanice u vrednosti od 5, 10, 20, 50, 100, 500 i 1000 $.

1864. - General Grant izabran je za glavnokomandujućeg vojske Severa u američkom građanskom ratu. Julisiz Simpson Grant rođen je 1822. godine i pripadao je Republikanskoj partiji. U građanskom ratu između Severa i Juga (1861-1865) stekao je veliku popularnost, te je dva puta biran za predsednika SAD (1868. i 1872. godine). Vodio je politiku u interesu krupnih kapitalista Severa koji su se koristili narodnom pobedom u građanskom ratu. Umro je 1885. godine.

1872 - Umro je italijanski revolucionar Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. veku i jedan od tvoraca moderne italijanske države.

1875. - Umro je srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj, gde je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Černiševskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu - "Radenik". Ubrzo je proteran iz Srbije i godinu dana je živeo u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas Javnosti", a 1875. "Oslobođenje". Zbog navodne štamparske krivice, odležao je devet meseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Izučavao je samoupravu i nacionalno pitanje jugoslovenskih naroda, zalažući se za federativno rešenje. Člancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i mišljenje" i "Realnost" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. veka. Političke ideje je razradio u delu "Srbija na istoku", svom najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.

1876. - Obavljen je prvi telefonski razgovor na svetu - Aleksandar Bel pozvao je Tomasa Votsona, svog asistenta koji se nalazio u susednoj sobi, obrativši mu se rečima: "Gospodine Votsone, dođite. Potrebni ste mi." Bel je samo tri dana pre toga dobio patent za svoj izum.

1910. - U Kini je ukinuto ropstvo.

1915 - U Čikagu je održan Prvi jugoslovenski narodni sabor, sa predstavnicima 486 raznih iseljeničkih organizacija iz SAD i Kanade. Bila je to prva velika javna manifestacija u svetu u korist ideje o oslobađanju i ujedinjenju južnoslovenskih naroda u jednu državu.

1922 - Britanske vlasti su uhapsile Mahatmu Gandija, optužile ga za pobunu i osudile na šest godina zatvora.

1945 - Tokio je u Drugom svetskom ratu razoren napadom 300 američkih bombardera B-29. Poginulo je oko 100.000 stanovnika japanske prestonice, a bez domova je ostalo oko milion.

1948 - Šef čehoslovačke diplomatije Jan Garig Masarik, sin prvog predsednika Čehoslovačke Tomaša Masarika, izvršio je samoubistvo iskočivši kroz prozor zgrade ministarstva u Pragu.

1952 - Bivši predsednik Kube Fulhensio Batista oborio je kubansku vladu i potom kao diktator vladao zemljom do 1959, kada ga je srušio s vlasti Fidel Kastro.

1959 - U Lasi, glavnom gradu Tibeta, izbila je pobuna protiv kineske vlasti. Nakon višednevnih uličnih borbi Kinezi su ugušili pobunu, a dalaj lama je izbegao u Indiju.

1968 - U feribotu koji se prevrnuo u luci grada Velington na Novom Zelandu poginulo je najmanje 200 ljudi.

1969 - Džejms Erl Rej, optužen za ubistvo američkog crnačkog lidera Martina Lutera Kinga u aprilu 1968, osuđen je na 99 godina zatvora.

1974 - Japanski poručnik Hiro Onade predao se, posle 29 godina skrivanja u džungli, filipinskim vlastima, objasnivši da "nije dobio naređenje o povlačenju i prestanku rata između SAD i Japana".

1975 - Snage severnog Vijetnama su, u prvoj velikoj pobedi u Vijetnamskom ratu, zauzele grad Buon Ma Tuot. Ta pobeda označila je početak velike ofanzive koja je sedam nedelja kasnije dovela do osvajanja Sajgona (Ho Ši Min).

1982. - Jugoslavija je osvojila prvo mesto u evropskoj stonoteniskoj superligi.

1990 - Sud u Iraku osudio je na smrt britanskog novinara Farzada Bazofta zbog špijunaže. Uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela iračkim vlastima da mu poštede život, pogubljen je 15. marta.

1993 - Suharto je šesti put izabran za predsednika Indonezije.

1995 - U eksploziji ispred džamije u pakistanskom gradu Karačiju i pucnjavi jednog teroriste na ljude koji su potrčali da pomognu povređenima, poginulo je 12 ljudi, uključujući petoro dece, a 26 je ranjeno.

1997 - Vatikan je uspostavio diplomatske odnose s Libijom.

2000 - Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) uputila je protest srpskim vlastima zbog zatvaranja nezavisnih radio i televizijskih stanica u Srbiji, ocenjujući da ova akcija vlasti "poprima alarmantne razmere".

2001 - SAD su uslovile ekonomsku pomoć SR Jugoslaviji saradnjom sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, zahtevajući izručenje optuženih za ratne zločine, pre svega bivšeg predsednika Slobodana Miloševića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića do 31. marta. Nakon hapšenja Slobodana Miloševića 1. aprila, SAD su odobrile pomoć Jugoslaviji od 50 miliona dolara.

2002 - U odmazdi za pogibiju 11 Izraelaca u samoubilačkom bombaškom napadu arapskih ekstremista u Jerusalimu, izraelski helikopteri razorili su sedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Gazi.

2004 - Libija je potpisala protokol kojim je dozvolila Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju pri UN, da vrši inspekcije u njenim atomskim skladištima.

2005 - Umro je irski komičar Dejv Alen poznat po skečevima koje je izvodio sedeći u barskoj stolici, sa cigaretom u jednoj i čašom viskija u drugoj ruci.
bronzanica
21-06-2019, 6:02 PM
# 11
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 11. mart

1302. - Dan venčanja Romea i Julije po Šekspiru.

1544 - Rođen je italijanski pesnik Torkvato Taso, autor čuvenog epa "Oslobođeni Jerusalim" koji se smatra jednim od najreprezentativnijih dela italijanske književnosti. Bio je uzor romantičarima, a njegova poezija inspirisala je Getea i Bajrona. Neki njegovi soneti bili su posvećeni Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić.

1702. - Objavljene su prve engleske dnevne novine - Daily Courant.

1851 - U Veneciji je prvi put izvedena Verdijeva opera "Rigoleto".

1861. - U Montgomeriju (Alabama) su delegati Južne Karoline, Misisipija, Floride, Alabame, Džordžije, Luzijane i Teksasa usvojili Ustav Konfederacije. Ovaj Ustav je dosta podsećao na Ustav SAD-a, ali je štitio ustanovu ropstva.

1885 - Rođen je engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svetski rekord u brzini vožnje automobilom, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovek koji je automobilom "Plava ptica" vozio brže od 300 milja na čas (483 kilometra).

1887. - U Nišu su Stevan Sremac, Milorad Petrović, Đoka Protić, Spiro Kalik i Stevan Nikšić - Lala osnovali prvo pozorište pod imenom "Sinđelić". Posle Drugog svetskog rata, naziv mu je promenjen u Narodno pozorište. 

1913 - Velika Britanija i Nemačka su postigle sporazum ogranicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.

1915. - U Čikagu je završen prvi jugoslovenski narodni sabor, na kojem je 468 delegata iz SAD-a i Kanade podržalo ujedinjenje svih jugoslovenskih naroda u zajedničku državu Jugoslaviju. Iseljenici su u rezoluciji istakli da jedini spas vide "u kidanju svake veze sa Austrougarskom" i formiranju jedinstvene države svih Jugoslovena.

1917 - Britanske trupe su zauzele Bagdad u Prvom svetskom ratu.

1918. - Moskva postaje glavni grad revolucionarne Rusije.

1920 - Emir Fejsal proglašen je kraljem nezavisne Sirije.

1938 - Artur Sajs-Inkvart je postao austrijski kancelar umesto Kurta fon Šušniga, a narednog dana Hitlerove trupe ušle su u Austriju.

1941 - Kongres SAD izglasao je, na predlog predsednika Ruzvelta, Zakon o zajmu i najmu, kojim je Velika Britanija dobila neophodnu vojnu pomoć u Drugom svetskom ratu. Za sprovođenje zakona predviđeno je sedam milijardi dolara.

1955 - Umro je britanski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu podelio je 1945. s engleskim biohemičarem Čejnijem i australijskim lekarom Florijem koji su njegov izum prvi put primenili.

1973 - Hektor Kampora pobedio je na prvim predsedničkim izborima u Argentini od 1965.

1974 - Umro je srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti.

1975 - U Lisabonu je ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv levičarske vojne vlade, a bivši predsednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobegao u Španiju.

1981 - Pod parolom "Kosovo - republika" u Prištini su izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedeljama zahvatile celo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.

1985 - Mihail Sergejevič Gorbačov izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Na toj funkciji je nasledio preminulog Konstantina Černjenka.

1985 - Egipćani braća Al Fajed postali su većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće "Harods".

1990 - Parlament Litvanije proglasio je nezavisnost zemlje od Sovjetskog Saveza. To je bila prva sovjetska republika koja se izdvojila iz SSSR-a.

1990 - Čileanski diktator general Augusto Pinoče je posle više od 16 godina prepustio predsednički položaj Patrisiju Elvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.

1991. - U Beogradu su dva dana posle krvavih nereda izbile studentske demonstracije, kojima su se pridružili i srednjoškolci. Tokom "plišane revolucije" do 14. marta demonstracije su podržali lideri opozicije i mnoge ugledne ličnosti javnog i kulturnog života Beograda i Srbije, a okupljenima kraj Terazijske česme u centru grada obratio se i patrijarh srpski gospodin Pavle. Studenti su tražili oslobađanje svih uhapšenih u demonstracijama 9. marta, krivično gonjenje vinovnika krvoprolića, ostavke ministra unutrašnjih poslova Radmila Bogdanovića i urednika TV Beograd koje su ubrzo usledile.

1991. - Monika Seleš je pobedivši Štefi Graf dospela na prvo mesto liste najboljih deset teniserki sveta, čime je okončala 186-nedeljno prvo mesto Štefi Graf.

1997. - Pola Makartnija je engleska kraljica Elizabeta II proglasila vitezom, tako da je postao ser Pol.

1998 - Pored snažnih protesta studenata, koji su tražili političke i privredne reforme, general Suharto je počeo svoj sedmi mandat predsednika Indonezije.

1999 - Nakon što je jedan beogradski sud osudio trojicu novinara lista "Dnevni telegraf" na po pet meseci zatvora međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava "Hjumen rajts voč" ocenila je da su napadi jugoslovenskih vlasti na slobodu medija poprimili alarmantne razmere.

2000 - Akademik i advokat Rikardo Lagos ianugurisan je za predsednika Čilea, kao drugi socijalista na čelu te države, posle Salvadora Aljendea ubijenog u državnom udaru 1973.

2003 - Kanadski sudija Filip Kirš izabran je za predsednika prvog stalnog Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, koji će biti nadležan za zločine počinjene bilo gde u svetu. Osnivanje suda podržalo je blizu 90 zemalja, ali ne SAD, Rusija i Kina.

2003 - Vrhovni sud Japana odbio je zahtev 42 Kineza za obeštećenje za vreme koje su proveli na prisilnom radu u Japanu, tokom II svetskog rata, uz obrazloženje da je to bilo jako davno.

2004 - U terorističkim napadima na tri železničke stanice u Madridu oko 200 ljudi je poginulo, a više od 1.400 je povređeno. Na najmasovnijim demonstracijama u istoriji te zemlje, protiv terorizma protestvovalo je preko osam miliona ljudi širom Španije.

2005 - Pripadnici sirijskih trupa napustili su severni Liban, čime je okončano 29-godišnje prisustvo Sirije u toj zemlji.

2006 - Bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo je u pritvoru Haškog tribunala u Sheveningenu, gde mu se sudilo za ratne zločine. Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu.

2011 - Japan je pogodio razorni zemljotres jačine 8,9 stepeni Rihterove skale, sa epicentrom u Tihom okeanu koji je izazvao snažan cunami, najveći u istoriji te ostrvske zemlje. Poginulo je oko 22.000 osoba. Cunami i naknadni udari koji su danima potresali taj deo Japana i oblast gde se nalazi nekoliko nuklearki, izavali su nuklearnu krizu i visok stepen radijacije, posebno u teško oštećenoj nuklearki "Fokušima".
bronzanica
21-06-2019, 6:03 PM
# 12
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 12. mart

    641 - Kineska princeza Ven Čeng se udala za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom oblašću.

    1365. - Osnovan je Bečki univerzitet.

    1507 - U bici s pobunjenicima u Navari poginuo je ČezareBordžija, italijanski pustolov, političar i kardinal. Sin pape Aleksandra VI poslužio je Makijaveliju kao uzor političkog cinizma i smatra se da ga je Bordžijin način vladanja podstakao da napiše delo "Vladar".

    1537 - Turci su zauzeli dalmatinsko utvrđenje Klis koje je dugoodolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi je poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez Petar Kružić. Iste godine Turci su osnovali kliški sandžak koji je obuhvatao celo dalmatinsko zaleđe i deo Bosne.

    1737. - Mošti Galileja prenesene su u crkvu Santa Kroče u Firenci, Italija.

    1755. - U Americi je instalirana prva parna mašina - za ispumpavanje vode iz izvora.

    1832 - Rođen je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv koga je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor

    odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je nazvan po njemu - bojkot.

    1848 - U Beču su izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara Klemensa Meterniha što je bio početak revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.

    1854 - Velika Britanija i Francuska su zaključile savez sOtomanskim carstvom protiv Rusije u Krimskom ratu.

    1856. - Rođen je srpski vojvoda Stepan - Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih vojskovođa u dva balkanska i Prvom svetskom ratu. U Cerskoj bici u avgustu 1914. Druga armija je pod njegovom komandom razbila austrougarske trupe, za šta je dobio čin vojvode, a na Solunskom frontu u septembru 1918. Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na kapitulaciju. Posle završene Artiljerijske škole u Beogradu, u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. iskazao je veliku ličnu hrabrost i umešnost u komandovanju. Učestvovao je i u srpsko-bugarskom ratu 1885, a nekoliko godina kasnije postao je profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik načelnika Glavnog generalštaba. U generalski čin unapređen je 1907. i postavljen je za komandanta Šumadijske divizije, 1908. je postao ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i od 1911. do 1912. ponovo ministar vojske. U Prvom balkanskom ratu komandovao je Drugom armijom u Kumanovskoj bici, posle čega je krajem 1912. i početkom 1913. učestvovao u opsadi i zauzimanju Jedrena. U Drugom balkanskom ratu uspešno je s Drugom armijom odbranio pravac dolinom Nišave prema Pirotu. Na početku Prvog svetskog rata je, zamenjujući načelnika štaba Vrhovne komande vojvodu Radomira Putnika, uspešno sproveo mobilizaciju i koncentraciju srpske vojske, a posle Cerske bitke, u septembru 1914, njegova Druga armija je upornom odbranom osujetila austrougarsku Petu armiju da forsira Drinu. Potom su u Kolubarskoj bici u drugoj polovini novembra 1914. snage pod njegovom komandom vodile teške borbe na području Lazarevca i sprečile austougarske trupe da s juga obuhvate srpsku vojsku i potom u decembarskoj kontraofanzivi učestvovale u izbacivanju austrougarske vojske iz Srbije. Prilikom povlačenja srpske vojske krajem 1915. i početkom 1916, uspeo je da s Drugom armijom, u sadejstvu s Timočkom vojskom, uspori napredovanje bugarske Prve armije.

    1868. - S pravopisa Vuka Karadžića skinuta je zabrana. Rešenje o tome potpisao je, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. Konačnu pobedu svog pravopisa Karadžić nije doživeo.

    1880. - Rođen je srpski pisac Vladislav Petković Dis, jedan od najtalentovanijih pesnika srpske književnosti. Posle završene gimnazije, bio je učitelj u selu Prliti, potom carinski činovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon činovničkom redu - živeo je boemskim životom. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis "Književna nedelja". Prvi svetski rat ga je odveo u tuđinu, a utopio se u moru kraj grčkog ostrva Krf 1917, kad je nemačka podmornica torpedovala brod kojim se iz Francuske vraćao u otadžbinu. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutrašnjem životu, maštanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zlosutnosti i dubok lični bol. Dela: zbirke pesama "Utopljene duše", "Mi čekamo cara".

    1881 - Rođen je turski državnik Mustafa Kemal, poznat kao Ataturk, prvi predsednik Turske. Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen je poslednji sultan Muhamed VI, a 1923. proglašena republika. Sproveo je značajne reforme koje su bile temelj za stvaranje moderne evropske države.

1907 - U eksploziji ratnog broda "Jena" u francuskoj luci Tulonpoginulo je najmanje 118 ljudi.

1925 - Umro je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsednik (1911-12). Godine 1894, poveo je borbu za rušenje monarhije, a 1905. osnovao Saveznu ligu iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Nakon njegove smrti vođstvo nad Kuomintangom preuzelo je desno krilo stranke predvođeno Čang Kaj Šekom.

1935. - Umro je srpski fizičar, elektrotehničar i pronalazač Mihailo Pupin, naučnik svetskog glasa. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874. je, posle školovanja u Pančevu i Pragu, otišao u SAD, gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku, na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator koji preko istog provodnika omogućuje istovremeni prenos vesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka. Najvećim otkrićem - samoindukcionim kalemovima ("Pupinovi kalemovi") - omogućio je prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Takođe, otkrio je sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore, napisao je univerzitetski udžbenik termodinamike. Za naučni rad odlikovan je 1920. Edisonovom medaljom, a za knjigu o svom životu "Immigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka", dobio je 1924. Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose fizičke laboratorije Kolumbija univerziteta.

1938 - Predvođene Adolfom Hitlerom, nemačke trupe su umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena Trećem Rajhu.

1947 - Predsednik SAD Hari Truman proklamovao je u Kongresu doktrinu o pomoći zemljama ugroženim od komunizma ("Trumanova doktrina"). Prva sredstva su data Grčkoj i Turskoj.

1964. - Umro je srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Postao je 1919. scenograf (potom i šef slikarske radionice) Narodnog pozorišta u Beogradu, gde je živeo do smrti. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto modelovane forme i škrtosti palete, a potom je, pod uticajem fovizma, stvarao koloritna dela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U poslednjoj fazi rastvarao je predmete uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu školu, iz koje je izašao niz slikara. Dela: "Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".

1966 - Indonežanski parlament lišio je Ahmeda Sukarna svihfunkcija, uključjući položaj predsednika Republike, a general Suharto je postao vršilac dužnosti šefa države.

1970. - SAD su snizile starosnu granicu glasača - sa 21 na 18 godina.

1971 - Premijer Hafez al Asad izabran je referendumom za predsednika Sirije.

1978 - Partije levice su, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.

1984 - U Velikoj Britaniji je počeo generalni štrajk rudara.

1993 - U seriji eksplozija 13 podmetnutih bombi u indijskom gradu Bombaj poginulo je najmanje 200 ljudi, a 1.100 je ranjeno.

1999 - Poljska, Češka i Mađarska postale su članice NATO pakta. To su bile prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO-u.

1999 - Umro je Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista 20. veka. Počeo je da svira u petoj godini, a svetsku slavu stekao je u sedmoj, kada je na koncertu u San Francisku svirao Mendelsonov koncert za violinu. Osnovao je 1963. "Školu Jehudi Menjuhina" za muzički nadarenu decu.

2000. - Umro je srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske škole košarke, najznačajniji stručnjak evropske košarke u 20. veku. Košarku je počeo da igra 1946. i nastupao je za više ekipa uključujući "Crvenu zvezdu" i "Partizan". Za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. je postao trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je doneo prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svetskom prvenstvu, kao i tutule prvaka Evrope 1977. i sveta 1978. Kao trener "OKK Beograda", osvojio je prvenstvo i Kup Jugoslavije, s "Crvenom zvezdom" Kup Jugoslavije i Kup pobednika kupova, a sa "Injisom" iz Varezea sve što se moglo osvojiti - tri titule prvaka Italije, tri kupa te zemlje, tri Kupa evropskih šampiona i dva Interkontinentalna kupa. U košarkaškim krugovima najčešće su ga nazivali Profesor, a bio je učitelj i plejade srpskih trenera, čije su ekipe praktično monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za košarku, 1998. je uvršten u čuvenu "Kuću slavnih" u američkom gradu Springfild, kolevci košarkaške igre.

2001 - Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpske vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu Srbije potpisali su sporazum o prekidu vatre.

2001 - U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u Avganistanu uništile su dva najveća kipa Bude u svetu stara nekoliko hiljada godina.

2002 - Savet bezbednosti UN je, na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se po prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored Izraela.

2003 - U atentatu u Beogradu, ispred sedišta Vlade, ubijen je premijer Srbije i lider Demokratske stranke (DS) Zoran Đinđić. Bio je prvi demokratski premijer Srbije. Njegova vlada izabrana je 21. januara 2001. nakon demokratskih promena i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS). Za vreme njegovog mandata SR Jugoslaviji su ukinute sankcije uvedene za vreme režima Slobodana Miloševića, otpočeo je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi, a Srbija se otvorila prema svetu.
bronzanica
21-06-2019, 6:03 PM
# 13
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 13. mart

1325. Asteci su osnovali svoju naseobinu Tenočtitlan,kasnije prestonicu Asteškog carstva, na mestu gde je današnji grad Sijudad Meksiko.

1567. Nemački plaćenici koje je unajmila holandska vladarka Margareta od Parme ubili su 2.000 kalvinista.

1572. U Starigradu na ostrvu Hvar umro je Petar Hektorović, autor speva "Ribanje i ribarsko prigovaranje", izuzetno vrednog književno-istorijskog dokumenta, u kojem je Hektorović, pored autobiografskih zabeležio i dragocene etnografske podatke, kao i neke narodne lirske i epske pesme, među kojima i srpsku narodnu pesmu "Kraljević Marko i brat mu Andrijaš". Preveo je spev "Remedia amoris" rimskog pesnika Ovidija.

1639. - Američki univerzitet u Masačusetsu, osnovan 1636. godine, nazvan je Harvard, u čast njegovog prvog dobročinitelja, sveštenika Džona Harvarda, koji je 1638. godine umro.

1733. - Rođen je Džozef Prisli, engleski materijalistički filozof, fizičar i hemičar. Otkrio je kiseonik, amonijak, hlorovodinik, sumpornu kiselinu, azot-oksid i ugljenodioksid. Kao psiholog, bio je jedan od osnivača asocijalne psihologije.

1781. - Engleski astronom nemačkog porekla, Vilijam Heršel, neočekivano je otkrio planetu Uran, sedmu po udaljenosti od Sunca. Heršelovo otkriće bilo je prvo otkriće učinjeno uz pomoć teleskopa, koji je Heršelu omogućio da prepozna Uran kao planetu, a ne kao zvezdu, kao što su mislili njegovi prethodnici. Ovo otkriće Heršelu je najpre donelo članstvo, a potom i predsednički položaj u Londonskom kraljevskom društvu.

1809. Nakon neuspeha u ratu s Rusijom i Danskom 1808,oficirskom zaverom zbačen je s prestola švedski kralj Gustav IV.

1848. Pod pritiskom demonstracija i pobune u Beču austrijski kancelar Klemens Meternih podneo je ostavku. Kancelar je pobegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand I je obećao ustav.

1852. - Debi crtanog junaka Ujka Sema.

1865. Tokom Američkog građanskog rata Kongres Konfederacije,pod predsednikom DŽefersonom Dejvisom, žestokim protivnikom ukidanja ropstva, doneo je zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.

1871. - Rođen je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska rata i Prvog svetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora, koji je opsedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu 1916. i 1917. komandovao je Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom I Karađorđevićem. Dela: vojne studije "Bitka na Jadru avgusta 1913. godine", "Opsada Skadra 1912-1913.", "Bitka na Kolubari" (dva toma), "Beogradska operacija".

1881. - Ruski car Aleksandar II (1855-1881) ubijen je u Petrogradu u atentatu koji su izveli članovi tajnog udruženja "Narodna volja".

1895. - U Njujorku je izgorela laboratorija srpskog pronalazača Nikole Tesle i tako je nestala ogromna naučna baština koju je on godinama stvarao.

1903. - Rođen je srpski geolog Kosta Petković, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, upravnik Geološkog zavoda i Geološkog instituta, urednik "Geoloških anala Balkanskog poluostrva", "Zbornika" i "Glasnika Geološkog instituta SANU". Objavio je više od 200 naučnih radova i izradio prvu geološku kartu Jugoslavije po internacionalnoj normi. Dela: "Geološki sastav i tektonski sklop Suve planine", "Geološki sastav i tektonski sklop Majdanpeka", "Geologija okoline Dubrovnika", "Geološka građa Jugoslavije i njen uticaj na obrazovanje rudnih ležišta, reljefa i razvoj privrede", "Mezozoik Jugoslavije I-IV", "Trusna katastrofa u Skoplju 26. jula 1963. I-III", "Studija seizmo-tektonske karakteristike teritorije Crne Gore".

1906. Umrla je Suzan Entoni, začetnica i vođa pokreta za prava žena u SAD. Napisala je "Istoriju ženskog prava glasa".

1913. Kanbera je postala glavni grad Australije.

1928. Nakon pucanja brane "St. Frensis", oko 60 kilometaraseverno od Los Anđelesa, u vodi koja je preplavila dolinu utopilo se najmanje 450 ljudi.

1946. Pripadnici jugoslovenske službe Državne bezbednosti uhapsili su generala i komandanta kraljevske vojske u Drugom svetskom ratu Dragoljuba Dražu Mihailovića. Na suđenju pred Vojnim sudom u Beogradu Mihailović je osuđen na smrt zbog izdaje. Streljan je 17. jula iste godine.

1950. - Dženeral Motors objavio je rekordnu zaradu - 656.434.232 $.

1961. - Pablo Pikaso (79) oženio se svojim modelom Žaklinom Rok (37).

1972. Velika Britanija i Kina saglasile su se da razmene ambasadore 22 godine nakon što je London priznao vladu u Pekingu; Britanci su zatvorili konzulat na Tajvanu.

1974. - Otvoren je aerodrom Šarl de Gol u blizini Pariza.

1975. - Umro je srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, doktorirao istoriju u Gracu 1924. delom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svetskom ratu je hapšen i interniran, između dva svetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a posle Drugog svetskog rata živeo je u Beogradu. Njegova rana dela su poetički spis "Ex ponto", "Nemiri" i "Lirika". Pripovedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije i umećem da sugestivnom magijom reči dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osećanja sveta, podigao je monumentalnu književnu građevinu, posebno romanima "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" (nedovršen). Ostala dela: zbirke pripovedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci I i II", "Sveske".

1990. Sovjetski parlament izglasao je uvođenje višepartijskog sistema, nakon 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.

1992. U zemljotresu na istoku Turske je poginulo najmanje 570 ljudi.

1993. - Umro je srpski slikar i istoričar umetnosti Pavle Vasić, profesor Filozofskog fakulteta i Univerziteta umetnosti u Beogradu. Slikarstvo je učio u Umetničkoj školi u Beogradu, privatnoj školi Jovana Bijelića i u Parizu. Dela: "Uvod u likovne umetnosti", "Doba baroka", "Anastas Jovanović", "Dimitrije Avramović", "Uroš Knežević", "Nošnja naroda Jugoslavije kroz istoriju", "Uniforme srpske vojske 1808-1918.", "Primenjena umetnost kod Srba", "Umetnički život I i II".

1995. U Beogradu je u 72. godini umro popularni pozorišni ifilmski glumac Mija Aleksić.

1996. U mestu Danblejn, oko 40 kilometara severno od Glazgova,naoružani čovek je u gimnastičkoj sali osnovne škole ubio 16 učenika prvog razreda, uzrasta između pet i šest godina i njihovu učiteljicu, ranio još 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.

1998. Predsednik Južne Koreje Kim Dae DŽong, koji je i sam bio zatvaran zbog političkih uverenja, doneo je odluku o masovnoj amnestiji koja je obuhvatila preko pet miliona osoba, od političkih zatvorenika do pijanih vozača kojima su bile oduzete vozačke dozvole.

1999. - U eksplozijama koje su šiptarski teroristi izazvali u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo je šestoro i ranjeno više od 50 ljudi, a u napadima terorističke Oslobodilačke vojske Kosova kod Vučitrna ubijena su dva pripadnika Vojske Jugoslavije.

2001. Bivši gradonačelnik Bosanskog Šamca Blagoje Simić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 1995. za zločine počinjene tokom rata u BiH 1992-95, dobrovoljno se predao sudu.

2002. Vlada Angole je proglasila jednostrano primirje u 27-godišnjem građanskom ratu sa pobunjenicima-pripadnicima Nacionalne Unije za nezavisnost Angole (UNITA).

2004. Umro je austrijski kardinal Franc Kenig, poznat po zaslugama u povezivanju vera. On je godinama radio na uspostavljanju veza između Vatikana i komunističkih država. Na njegovu inicijativu 1964. godine osnovana je Fondacija "Pro orijente", koja se bavi dijalogom između rimokatoličke i pravoslavne crkve.
bronzanica
21-06-2019, 6:04 PM
# 14
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 14. mart

1489 - Kraljica Kipra Katarina Kornaro,poslednja vladarka iz dinastije Lizinjan, ustupila je svoju kraljevinu Mletačkoj Republici.

1558 - Nemački car Ferdinand I uzeo je titulu svetog rimskogcara bez uobičajenog papinog krunisanja.

1776. - Rođena je srpska književnica Eustahija Arsić, "prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvećenosti, što je uočljivo u njenom delu kroz koje provejava kosmopolitski duh 18. veka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornica modernog vaspitanja žena. Napisala je dve poučne knjige u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh".

1791. - U Beču je izašao prvi broj "Serbskih novina". Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog pesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.

1804 - Rođen je austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji, koji je bečkom vlaceru dao klasični oblik i znatno doprineo njegovoj popularnosti. Komponovao je više od 150 valcera, od kojih je najpoznatiji "Lorelaj-Zvuci Rajne", veliki broj marševa, među kojima i čuveni "Marš Radecki", polke, kadrile.

1820 - Rođen je Vitorio Emanuele II, poslednjisardinski kralj (od 1849) i prvi kralj ujedinjene Italije od 1861. do smrti 1878. Popularni "padre della patria", Vitorio Emanuele II inaugurisao je parlamentarnu vladavinu u Italiji.

1855. - Telegrafska žica prešla je preko Save u Beograd i puštena je u rad.

1864 - Engleski istraživač Samjuel Bejker otkrio je drugi izvor reke Nil u istočnoj Africi i nazvao ga Albertovo jezero.

1879 - Rođen je nemački naučnik Albert Ajnštajn,najistaknutiji teoretičar fizike u 20. veku, tvorac teorije relativiteta (1916), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Iz Nemačke je emigrirao u SAD 1933, posle dolaska nacista na vlast. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nemci mogli napraviti atomsku bombu, započeli su u SAD istraživački radovi za proizvodnju te bombe. Bio je oženjen srpskom matematičarkom Milevom Marić.

1883 - U Londonu je umro nemački filozof i ekonomist Karl Mark, najznačajniji teoretičar modernog socijalizma i komunizma u 19. veku. S Fridrihom Engelsom objavio je 1848. "Komunistički manifest" ("Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Teze o Fojerbahu", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Kapital - kritika političke ekonomije").

1891 - Podmornica "Monarh" je postavila telefonski kabl ispod Lamanša, pripremajući prvu telefonsku vezu Velike Britanije s kontinentom. 

    1903. - Umro je srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef presbiroa u vreme kneza Aleksandra Karađorđevića. Dela: drame "Smrt Uroša V", "Kralj Vukašin".

    1908. - Rođen je srpski političar i publicista cincarskog porekla Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Studije filozofije završio je na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, posle pada Aleksandra Rankovića, potpredsednik SFRJ. Posle obračuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji, 1972. je odstranjen iz političkog života.

    1914. - Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen je Londonski sporazum kojim je okončan Prvi balkanski rat. Srbija i Turska su uspostavile odnose, rešena su pitanja vraćanja zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status muslimana.

    1923. - Voren Dži Harding je prvi američki predsednik koji je počeo da dobija poreske izveštaje i plaća porez.

    1932. - Rođen je srpski pisac, novinar i filmski radnik Miroslav Antić, izuzetan liričar i inventivan dečji pesnik, koji je u pesme uneo kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga, a radio je i na filmovima "Sveti pesak", "Doručak s đavolom". Dela: zbirke pesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pesme za decu "Plavi čuperak", "Poslednja bajka", "Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio drame "Otužni marš", "Povečerje".

    1932 - Samoubistvo je izvršio američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak".

    1938 - Streljan je ruski revolucionar Nikolaj Buharin. Jedan odvodećih ideologa boljševika proglašen je krivim za kontrarevolucionarne aktivnosti i špijunažu na montiranom procesu i osuđen na smrt.

    1945 - Britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo je naželeznički vijadukt u nemačkom gradu Bilefeld najtežu bombu u Drugom svetskom ratu, "Velikog Slema" težine 11 tona.

    1950. - Počeo je program FBI-ja "10 najtraženijih".

    1953 - Umro je Klement Gotvald predsednik Čehoslovačke od 1948, kada su svu vlast u toj državi preuzeli komunisti. U njegovo vreme staljinističko razdoblje kulta ličnosti dostiglo je vrhunac, a na insceniranim procesima osuđeni su na smrt i streljani neki istaknuti komunisti kao što su Slanski i Klementis.

    1964. - Džek Rubi proglašen je krivim za ubistvo Harija Li Osvalda (ubice predsednika Kenedija) i osuđen na smrt. Bila je to prva presuda u američkoj istoriji koja je izrečena u direktnom televizijskom prenosu.

    1976 - Egipat je poništio ugovor o prijateljstvu i saradnji sklopljen sa Sovjetskim Savezom 1971.

    1979 - Najmanje 200 ljudi je poginulo prilikom pada aviona tipa"Trajdent" na jednu fabriku blizu Pekinga.

    1980 - U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo je 87 osoba,među kojima 14 članova američkog bokserskog tima.

    1983 - Članice Organizacije zemalja proizvođača nafte (OPEK)saglasile su se, prvi put od osnivanja te organizacije 1960. da smanje cene nafte za 15 odsto.

    1986 - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umetničke akademije u Beogradu (simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudački kvarteti, solo pesme).

    1990. - Mihail Gorbačov postao je predsednik sovjetskog parlamenta.

    1991 - "Birmingemska šestorka" - šest Iraca pogrešnooptuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem - oslobođena je nakon 16 godina provedenih u zatvoru.

    1995 - Astronaut Norman Tagard postao je prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos ruskom raketom, lansiranom s kosmodroma u Bajkonuru u Kazahstanu.

    1995. - Prvi put je istovremeno 13 ljudi bilo u svemiru.

    1997 - Umro je američki filmski režiser Fred Cineman, dobitnik dva Oskara za filmove "Odavde do večnosti" i "Čovek za sva vremena". Čuven je i po filmovima "Tačno u podne", "Starac i more" i "Operacija Šakal".

    2002 - Predstavnici Srbije, Crne Gore, SR Jugoslavije i Evropskeunije potpisali su u Beogradu Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Time je prestala da postoji Jugoslavija, 83 godine nakon što je, na kraju Prvog svetskog rata, stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova državna zajednica Srbija i Crna Gora formalno je uspostavljena 4. februara 2003.

    2003 - Američki predsednik Džordž Buš produžioje sankcije Iraku uvedene 1995, kojima se zabranjuje američkim građanima i kompanijama da ulažu u razvoj iračke naftne industrije.

    2004 - Pobedom na izborima ruski predsednik Vladimir Putin obezbedio je drugi četvorogodišnji mandat. Na taj položaj ponovo je izabran 2012. godine.

    2006 - Umro je bivši predsednik Estonije Lenart Meri ključna ličnost pokreta za nezavisnost te baltičke zemlje. Bio je prvi predsednik Estonije, nakon sticanja nezavisnosti 1992. godine.
bronzanica
21-06-2019, 6:04 PM
# 15
Offline
Administrators
Posts: 3803
Dogodilo se na dan - 15. mart

44. p. n. e. - U Senatu je grupa zaverenika, predvođena Brutom i Kasijem, ubila rimskog imperatora Gaja Julija Cezara.

76. - Rođen je Hadrijan, rimski imperator (117-138), Trajanov naslednik. Uvidevši da Rimska imperija slabi, podigao je na severnoj granici provincije Britanije tzv. Hadrijanov zid, koji je trebalo da je štiti od upada Pikta i Škota. Za vreme njegove vladavine pojačalo se nezadovoljstvo upropašćenih seljaka i provincijalaca, pa tada počinju i prvi veći ustanci u provincijama. Hadrijan je pokušao da nezadovoljstvo suzbije reformama, a kada to nije uspelo, pooštrio je režim robovlasničke diktature. Mnogo je putovao po istočnim provincijama. Atinu je ukrasio novim građevinama, a na donjoj Marici je podigao Hadrijanov grad, današnje Jedrene.

1493. - Kristofor Kolumbo vratio se u Španiju nakon prvog novosvetskog putovanja.

1815. - Rođen je srpski slikar i pisac Dimitrije Avramović, jedan od začetnika romantizma u srpskom slikarstvu. Studirao je na Umetničkoj akademiji u Beču, gde je izradio odličan portret Vuka Karadžića. Ukrasio je zidove i ikonostas Saborne crkve u Beogradu, crkve u Topoli, manastira u Vrdniku, portretisao je kneza Mihaila Obrenovića, mitropolita Petra, Simu Milutinovića Sarajliju. U Svetoj gori je, prema nalogu Državnog saveta, prepisivao povelje srpskih vladara i kopirao živopise i po povratku je objavio delo "Sveta gora sa strane vere, hudožestva i povesnice", kojim je stekao velike zasluge za srpsku istorijsku nauku.

1824. - Rođen je srpski pisac Branko Radičević, lirski pesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduševljeni pristalica jezičke reforme Vuka Karadžića, prvi je počeo da peva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodne poezije. Pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu. Pesme su mu pune vedrine, vitalnosti, vragolanske žudnje i uživanja u prirodi, ali je u nekima predosetio i sopstvenu ranu smrt. Školovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, Temišvaru i Beču, gde je studirao prava i medicinu i ušao u najuži krug Karadžićevih pristalica i prijatelja. Najlepše dane mladosti proveo je u Sremskim Karlovcima, čije su lepote, posebno uzvišenje Stražilovo, bile njegova lirska inspiracija. U svojoj najpoznatijoj pesmi, "Đački rastanak", opevao je Sremske Karlovce i đačke radosti, dubinu i misaonost iskazao je u pesmi "Tuga i opomena", a u satiričnoj pesmi "Put" ismejao je protivnike Karadžićeve reforme. Umro je u Beču 1853, a kasnije je sahranjen na Stražilovu.

1883. - Beograd je dobio prvu "telefonsku štaciju", sedam godina posle pronalaska telefona, a prvi telefonski razgovor vodili su ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji dobio je 1882. Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.

1900. - Rođen je srpski biolog Milutin Radovanović, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Proučavao je uporednu anatomiju i herpetologiju (nauka o gmizavcima) i proces specijacije (formiranje novih vrsta pod uticajem izolacije) u pećinama, planinskim jezerima i na ostrvima Jadranskog mora. Dela: "Istorija razvitka životinjskog sveta i čoveka", "Vodozemci i gmizavci naše zemlje".

1907. - Finska je postala prva evropska zemlja u kojoj su žene dobile pravo glasa.

1938. - Zatvoren je prvi Međunarodni salon automobila i motornih vozila u Beogradu. Salon je otvoren 5. marta na Beogradskom sajmu, u saglasnosti sa Stalnim međunarodnim uredom automobilskih konstruuktora u Parizu. Bila je to revija svetske automobilske industrije sa ciljem da se populariše automobilizam i iskoreni pogrešno shvatanje o automobilima kao luksuznim napravama. Ukupno je izloženo 375 kola, a salon je posetilo oko 40.000 ljudi. Te iste godine, u Beogradu je bilo 3089 automobila.

1939. - Hitlerove trupe umarširale su u Češku i Moravsku, a u zoru 1. septembra u Poljsku. Velika Britanija i Francuska odmah su Nemačkoj objavile rat, pa se ovaj datum uzima kao početak Drugog svetskog rata.

1957. - Umro je srpski političar jevrejskog porekla Moša Pijade, predsednik Skupštine FNRJ, slikar i novinar. Umro je u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, gde je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju. Slikarstvo je učio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Posle Prvog svetskog rata, pristupio je Komunističkoj partiji Jugoslavije, a 1921. postao je član njenog Izvršnog biroa. Zbog štampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ "Komunist", 1925. je osuđen na 20 godina robije. Tokom tamnovanja preveo je "Kapital", "Bedu filozofije" i "Manifest komunističke partije" Karla Marksa. U početku narodnooslobodilačke borbe 1941. bio je partijski rukovodilac u Crnoj Gori i taj period istorija nije potpuno osvetlila, posebno njegovu ulogu u likvidacijama političkih protivnika. Od decembra 1941. bio je u Vrhovnom štabu. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilačkih odbora. Na Drugom zasedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsednik predsedništva, a 5. novembra u tom gradu je osnovao novinsku agenciju Tanjug.

1959. - Robert Foster oborio je rekord izdržavši pod vodom bez vazduha 13 minuta i 42,5 sekundi.

1964. - Elizabet Tejlor udala se za Ričarda Bertona. Ovo je bio njen peti brak.

1968. - Američki magazin "LIFE" nazvao je Džimija Hendriksa "najspektakularnijim gitaristom sveta".

1971. - Debi soba za četovanje (chatrooms) na Internetu.

1991. - Umro je srpski pisac Miodrag Bulatović, pripovedač osobenog stila, koji je u srpsku literaturu uneo dotad nepoznatu eruptivnu snagu, oslobođenu ideoloških i socrealističkih stega. Na zgražavanje književnih i političkih pravovernika, na svetlo dana je izneo tamnu stranu života - nastrano, zloćudno i opako. U otadžbini je dugo prećutkivan, pogotovo posle izjave jednom stranom listu da je Josip Broz "bien bronze", što ima dvosmisleno značenje - lice opaljeno suncem, ali i metalno lice vlastodršca. Maštovito je kombinovao folkloristički sočne likove iz rodnog Bijelog Polja s modernom proznom fakturom i smelim orgijastičnim tretiranjem erotike i senzualnosti. Pažnju čitalaca, ali i ideoloških čistunaca, privukao je već prvom zbirkom pripovedaka "Đavoli dolaze", objavljenom 1955. Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca. Ostala dela: romani "Crveni petao leti prema nebu", "Heroj na magarcu", "Rat je bio bolji", "Ljudi sa četiri prsta", "Peti prst", "Gullo, gullo", novele "Vuk i zvono", drama "Godo je došao".

1991. - Umro je srpski filozof Veljko Korać, profesor Filozofskog fakultetu u Beogradu, na čiju je inicijativu osnovana Katedra za sociologiju. Zaslužan je za povratak izvornom razumevanju učenja Karla Marksa kod nas i za nedogmatski pristup marksizmu. Dela: "Erazmo Roterdamski", "Marks i savremena sociologija", "Marksovo shvatanje čoveka, istorije i društva", "Filozofija i njena istorija", "Istorija društvenih teorija".

1991. - Predsednik predsedništva SFRJ i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović dao je ostavku, jer je predsedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji suočenoj sa otvorenom pobunom secesionista i opasnošću krvavog rasparčavanja Jugoslavije.

2003. - Premijer Srbije Zoran Đinđić (51) sahranjen u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu. Njegovoj sahrani prisustvovalo je više stotina hiljada građana Beograda i Srbije i oko 70 stranih delegacija na najvišem nivou iz susjednih i drugih evropskih zemalja.

 

2006. - Oficiri Armije BiH Enver Hadžihasanović i Amir Kubura osuđeni u Haškom tribunalu na pet, odnosno dvije i po godine zatvora za zločine koje su tokom rata počinili njihovi vojnici nad srpskim i hrvatskim civilima.
Forum » -== General Forum Section ==- » Kultura - Culture [Regional, Foreign & International Languages] » Dogodilo se u Martu
  • Page 1 of 3
  • 1
  • 2
  • 3
  • »
Search:
Pravila Chat
Mini-chat
+Mini-chat
0