• Page 1 of 1
  • 1
Forum » -== General Forum Section ==- » Muzička produkcija [Regional & Foreign Languages] » Muzika i podsvest
Muzika i podsvest
Hermes
19-02-2017, 11:35 AM
# 1

-= Founder =-
Offline
Administrators
Posts: 12681
Muzika i podsvest

Muzika ne pita za dozvolu da uđe u um a o tome govori i činjenica da svako ko je npr. bio izložen ,,muzičkom nasilju” vozača autobusa, je doživeo da iz neobjašnjivih razloga mu danima u ušima odzvanjaju reči pesama koje nikad ne bi poželeo da čuje. Naime, što je više neka kompozicija jednostavna to lakše ulazi u podsvest i prenosi neku svoju poruku.
Inače, poznato je da se muzika koristi za lečenje pacijenata koji ne dozvoljavaju verbalnu komunikaciju, tako što stiže tamo gde reč ne može i podstiče pacijenta da reaguje. Dakle, muzika direktno unosi u um neku svoju poruku. Ona zaobilazi nesvesni deo uma i komunicira sa nesvesnim delom, sa podsvešću. Jedino što možemo da učinimo je da biramo kojim ćemo sadržajima izlagati našu podsvest.Takođe, smatra se da muzika može izazvati apatiju i depresiju kod ljudi jer je muzika koju slušaju njihova poruka sebi samima. To je muzika kojom oni upućuju poruke sopstvenoj duši.

Moć muzike



Dejvid Tejm u knjizi pod nazivom ,,Tajna moć muzike” govori da je muzika jezik nad jezicima i da ima najveći uticaj i da pokreće i menja svet, u odnosu na ostale vrste umetnosti.

Aristotel je govorio da muzika utiče na formiranje ličnosti jer neke melodije jačaju samokontrolu a neke podstiču opustanje.Konfučije smatra karakter kičmom naše kulture a muziku cvetanjem karaktera. Dakle, muzika je ili moćan lek ili snažan otrov.Muzika izražava lepotu i to je jedan od glavnih razloga zašto nas privlači i zašto nam je toliko potrebna. Međutim, ona ne sme biti sama sebi svrha i lišena moralnog dobra (estetika bez etike). Naime, kada umetnik odbaci moralnu dimenziju ličnosti, to znači da veruje da postoji nešto što je trajnije i vrednije od umetničkog dela. Upravo ono u šta umetnik veruje je sadržano u njegovom delu čiji poštovaoci usvajaju iste ideje, pa se može zaključiti da nema umetničkog dela bez moralne poruke!

Turbo folk

Turbo folk je muzički žanr u okviru narodne muzike, koji je nastao u Jugoslaviji krajem osamdesetih godina. Naziv ovoj vrsti muzike je dao Rambo Amadeus koji je i definisao rekavši da to nije muzika već “kakofonija svih ukusa i mirisa vezanih za jednu zvučnu promaju koja ima zadatak da udovolji najniže strasti”. Smatra se da je razvoju i ekspanziji ove muzike doprineo režim Slobodana Miloševića pa je nažalost ova vrsta muzike danas možda jedan od najpoznatijih i najautentičniji srpski brend. Inače, ova muzika je nastala ubacivanjem električnog zvuka i zapadnih ritmova (poput, disko, hip hop, rok) u narodne matrice. Uporedo sa razvojem turbo folka, u Grčkoj se razvija ,,laika" koja je toliko slična turbo folku da se može reći da je razlika samo u jeziku. Najčešće opevane teme u turbo folk pesmama su sreća i ljubav kako bi bili što pristupačniji širokim narodnim masama. U poslednje vreme, pesme dobijaju modernije tonove i trpe uticaj pop, haus i tehno muzike.U napadima na turbo folk najdalje je otišao Nenad Mitić, tvorac animiranog filma "Džet set" u kojem vanzemaljce ometa turbo folk i koji dolaze na Zemlju da uklone sve pevače ove vrste muzike.

Narodna muzika

Tradicijska ili narodna muzika je muzički žanr, koji je nastao i kojeg sluša obični narod. Ova muzika je usko povezana sa religijom i kulturom određenog naroda i prenosi se usmenim putem. U suštini, to je izvorna i tradicionalna muzika koja je specifična za neko podneblje. Dakle, u pitanju je muzika koja nije nametnuta već je stečena! Često se za ovu vrstu muzike koristi naziv etno muzika. Etno je sinonim za nešto tradicionalno, a muzika koja je označena kao takva zapravo predstavlja određenu etničku zajednicu, njen identitet i odraz je njene kulture.

Pop muzika

Pop je muzički žanr čiji naziv potiče od engleske reci ,,popular" i zapravo je reč o muzici koja je omiljena kod širokih narodnih masa i koja je komercijalna. Jednom rečju muzika za zabavu. U pop muzici u prvom planu su tekst i pevanje u odnosu na melodiju koja je jednostavnog stila.Kraljicom pop muzike smatra se Madona kojoj je 2000. godine Ginisova knjiga rekorda dodelila titulu najuspešnije pevačice svih vremena koja je prodala oko 300 miliona ploča na svetu. Medjutim, 2005. godine njena izdavačka kuća saopštila je da je Madona u medjuvremenu prekoracila i cifru od 300 miliona prodatih ploča. Kraljem popa se smatra Michael Jackson, čiji je album "Thriller" za samo godinu dana postao najprodavaniji album svih vremena.

Poreklo muzike

Poreklom muzike se smatraju plemenski obredi otkriveni u toku istraživanja afričkih i amazonskih prašuma. Naime, iako su ta plemena bila na izuzetno niskom stepenu razvoja, u toku njihovih obreda nastajala je muzika.Ona je podrazumevala: tekst i melodiju. Muzika je bila glasna i vrlo izražajna jer se tako smatralo da se lakše uspostavlja kontakt sa Bogom. Kao instrumenti su se koristili glas i telo. Pljeskali su dlanovima i udarali se po telu, a mirovanje nije bilo dozvoljeno. Takodje, muzika se nije smela izvoditi van obreda jer se smatralo da to može razbesneti bogove. Prvi uredjaj koji je mogao da snimi i ponovo reprodukuje zvuk je bio fonograf. To je izum Tomasa Alva Edisona, americkog istraživača i pronalazača, iz 1877. Ovaj uredjaj se koristio za snimanje pesama američkih Indijanaca koji su živeli u rezervatima.

Zanimljivosti

Zanimljivo je da se razvila posebna grana medicine - muzikoterapija, koja se bavi uticajem muzike na ljudsko telo. Jos 1944. u Vašingtonu je osnovana ustanova "Music Research Foundation" sa ciljem da istraži metode kontrole ljudskog ponašanja i emocija. Tokom istraživanja su došli do zaključka da muziku registruje onaj deo mozga zadužen za osecanja i čulne doživljaje. Kakve onda doživljaje i koja osećanja izaziva današnja ,,novokomponovana" muzika i da li ih uopšte izaziva? Kakvi jesmo, kakvi ćemo postati i kuda će nas odvesti talas današnje muzike? Kakve nam mogućnosti ličnog razvoja pružaju današnji prizemni tekstovi koji zadovoljavaju i pobudjuju one najniže strasti, koje treba da kontrolišemo i potisnemo na putu duhovnog razvoja i izgradnje jedne ličnosti širokih shvatanja i da li to uopšte i zelimo… Činjenica je da živimo u dobu ,,instant" kulture, i da sve mora sad i odmah, da strpljenje postaje jedna retka, možda i zaboravljena osobina. Nema se vremena za razmišljanje, čitanje, samostalno zaključivanje i traženje odgovora već sve mora da se servira i bude lako dostupno i da ne oduzima mnogo vremena. A izgleda da je i muzika baš takva postala. Da li je društvo uslovilo popularnost i razvoj takve muzike ili je ona dovela do ovog društva u kome zivimo? Čini se da je to začaran krug i da odgovor na to pitanje nije nimalo jednostavan. Svako od nas bi trebalo da razmisli i pokuša da da odgovor na njega, imajuci u vidu Platonovu izreku "Sto je u drzavi bolja muzika, bolja ce biti i drzava". Ja bih dodao - Mi smo ono sto slušamo.

Kritika današnje muzike

Današnja muzika je napredovala samo u tehničkom smislu. Kada govorimo o samoj muzici (melodiji) koja se sastoji kombinacijom akorda i tonova jasno je da će se nekada sve moguće iskomponovati, tj. iskoristiti svaka kombinacija koja bi napravila dobru muziku. Možda je to vreme već došlo, možda se već sve iskomponovalo što se moglo iskomponovati. Svaka nova pesma će najčesće biti ukradena ili slicna drugoj. Malo je stručnjaka koji će zapravo iskomponovati melodiju koja do sada nije iskomponovana. Tako da se danas uglavnom producenti bave tehnologijom produkcije, izmišljanje novih žanrova, mešanje žanrova, ili rep muzikom koja se može rečima komponovati u nedogled. Sva ova nova tehnologija je dovela do toga da danas čak i neko ko nema nimalo talenata za muziku i pevanje može da propeva i napravi hit preko noći, pogotovo na našim prostorima. Neke takve pesme sa tekstom koji moze biti i gramatički nepravilan ili provokativan mogu postati poznatije od nekadasnjih ”umetničkih dela” iz 90 - tih i 80 - tih godina i upravo takve pesme zaslužuju bavljenje kritikom.

Nekada je muzika bila dostupna samo onima koji su je neposredno izvodili ili koji bi prisustvovali odredjenim društvenim dogadjajima ili religijskim ceremonijama. Dakle, muzika je bila neka vrsta privilegije. Danas je čini se, situacija znatno drugačija. Muzika je dostupna svima i u svakom trenutku. Ona je sastavni deo svakodnevnice modernog čoveka. Uz nju učimo, odmaramo se, radimo, proslavljamo… Većina nas verovatno i ne razmišlja o njenom uticaju na mentalno zdravlje, na svest i podsvest. Stari Grci su verovali da muzika ima sugestivnu moć, i jak uticaj na volju. Aristotel je govorio da muzika neposredno odražava duševna stanja i da naše raspoloženje zavisi od muzike koju slušamo. Tako da, primera radi, ako neko duže vreme redovno sluša muziku koja rasplamsava niske, sramotne strasti - upravo će njegova narav biti prozeta bas tim strastima.
Attachments: 2880080.png (363.6 Kb)
Forum » -== General Forum Section ==- » Muzička produkcija [Regional & Foreign Languages] » Muzika i podsvest
  • Page 1 of 1
  • 1
Search:
Pravila Chat
Mini-chat
+Mini-chat
0